Prof.dr. Dražen Lušić, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, predsjednik je Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda te predsjednik Povjerenstva za zaštitu potrošača pčelinjih proizvoda pri Hrvatskom pčelarskom savezu. Svojim širokim znanjem i iskustvom pokušava educirati ljude o tome kako izgleda pravi med, a kako patvorine te prisiliti pčelare da se ponašaju u skladu sa zakonskim odredbama o deklariranju meda, ali i prodavače da na tržište stavljaju samo ispravan proizvod i pravilno deklariran med. Zašto je to potrebno, najzornije govori stanje na terenu.

Šećerni sirup i eterična ulja

- Istina, na hrvatskom tržištu prodaje se svašta! Već četiri godine pokušavamo pomaknuti stvari nabolje. Godine 2019. Hrvatski pčelarski savez krenuo je s pokušajima za micanje tih pojava koje se prodaju pod med, a nisu med, s hrvatskog tržišta. Vidjeli smo da utjecajem na tijela državne uprave, koja bi trebala još više voditi računa o zaštiti potrošača i onome što se nalazi na tržištu, stvari baš i ne idu jer smo svjedočili da svake godine te famozne "ceste patvorenog meda" nude sve više i više tih "proizvoda". I onda smo na Velu Gospu 2019. napravili prvi đir na 60 lokacija uglavnom turističkih punktova i našli da je tek jedan uzorak bio - ispravan med! Bilo je tu svega, a najveći dio nije niti imao deklaraciju. Kada smo to objavili, to je naravno izazvalo određene komentare, sve dok se našoj akciji nisu priključili mediji (HRT, RTL). Onda smo vidjeli da se Državni inspektorat niti tada nije pomaknuo pa smo nastavili s takvim tempom i u 2020. godini. No, stigla je korona pa je sve malo zastalo, ali smo išli svake godine. "RTL-ove ceste meda" bile su u javnom prostoru 2020. i 2021. pa i u kolovozu 2022. I dalje ima svega, iako se ipak nešto pomaklo na bolje, kaže nam prof. Lušić.

Tvrdi da ono što su vidjeli da se prodaje uz cestu, da to definitivno nije med.

- Prvo, da bi se nešto prodavalo kao hrana, mora biti i označeno kao hrana. Prodavači će vam reći da je to med, no ne i da je pomiješan sa šećernim sirupom. A brojne teglice uopće nemaju deklaraciju pa nije ni jasno što se u njima zapravo nalazi. Da to uglavnom nije med, upozoravaju nas brojni pčelari. A kada to tek otvorite, vidite da to, štogod je unutra, garniraju s eteričnim uljima i prodaju pod med od kadulje, lavande, ružmarina, čak i bora, maline. Stavljaju eterična ulja jer se ta eteričnost odmah osjeti. Međutim, primjera radi, pravi med od kadulje ima potpuno drugačija senzorska svojstva u odnosu na okuse i mirise koji se povezuju sa samom biljkom. To se odnosi i na ružmarin, lavandu, ali i bor. Zapravo, med od bora kao takav ni ne postoji, već se dodavanjem eteričnog ulja bora pokušava impresionirati potrošače da se radi o medovima medunima "od bora", a što u Hrvatskoj ne može biti slučaj. Na mnogim hrvatskim crnogoričnim vrstama (jela, smreka), ali i bjelogoričnim (hrast, javor) žive lisne i štitaste uši ili neke druge specifične vrste kukaca, koje pak luče mednu rosu od koje pčele proizvode naše poznate medune. Medun od bora (rod Pinus) svojstven je za zemlje istočnog Mediterana poput Grčke i Turske. Mi na crnogoricama poput jele i smreke imamo izvrsne medune, ali nikako "med od bora" kakav se prodaje kod nas. To gotovo da miriše na "Pino silvestre". Malo karikiram, ali se u tim proizvodima jako osjeti ta eteričnost, kaže prof. Lušić.

Mješavina iz 15 zemalja

Kako bilo, te su akcije pokazale da su itekako opravdane i da hrvatskog potrošača treba zaštititi.

- Sada, nakon četiri godine, imamo prvi put informaciju da je Inspektorat bio na terenu. A najavili su i daljnje aktivnosti. Voljeli bismo da više idu po terenu, tamo gdje se prodaju takvi proizvodi, nego što idu kod pčelara. I naravno da se pčelari onda opravdano bune, kaže prof. Lušić.

Provodili su, kaže, i druga uzorkovanja. Naime, Hrvatska je jedna od samo četiri države u EU-u, uz Grčku, Cipar i Italiju, koja je nametnula obvezno označavanje zemlje podrijetla meda, s time da je to u Hrvatskoj obavezno za sve medove, bez obzira jesu li već bili zapakirani u nekoj drugoj EU-državi.

- To smo napravili, iako to Direktiva EU-a o medu nije decidirano uvela kao obvezu, već daje mogućnost da se podrijetlo meda označi i navede kao jedna od ovih triju formulacija: mješavina meda iz EU, mješavina meda koji nije iz EU, mješavina meda iz EU i meda koji nije iz EU-a. Kada je to dano kao mogućnost, to je u stvarnosti postalo pravilo. Izmjenama Pravilnika o medu u Hrvatskoj je na snazi samo potpuno jasno i jednoznačno navođenje zemlje, odnosno zemalja podrijetla meda! Stoga u Hrvatskoj nije zakonito označavanje podrijetla kao "mješavina medova iz zemalja EU"; "mješavina medova iz zemalja EU i zemalja izvan EU" ili "mješavina medova iz zemalja izvan EU"! Nakon 1. siječnja 2019. to je stupilo na snagu i to smo počeli pratiti na tržištu. Neki su to nazvali "pčelarska oluja".

Povezane vijesti

• Pazin: Otvoreni 11. Dani meda
• Gotovo sav istarski med je ekološki
• Obitelj Krivičić iz Jadreški bavi se pčelarstvom i proizvodi med. Ali i 14 vrsta rakija i likera! Gazdarica Sonja: TO JE PRIRODA U BOCI!