Svečanom sjednicom u labinskom Teatrinu obilježena je 45. obljetnica Pčelarske udruge "Labin", koja je tijekom četiri i pol desetljeća kroz rad, zajedništvo, edukaciju, očuvanje prirode, nastupe na raznim smotrama i prenošenje znanja na nove generacije okupljala pčelare iz cijele Labinštine.
Nakon glazbenog uvoda svirača KUD-a "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana, o povijesti, radu i planovima Udruge kroz posebnu video-prezentaciju govorio je njezin predsjednik Darko Martinović. Istaknuo je kako prema nekim izvorima pčelarstvo na Labinštini datira od prije tisuću godina te ga spominje i prvi Statut grada Labina iz 1341. godine, dok pisani tragovi iz 16., 17. i 18. stoljeća govore o izvozu drva, mesa i meda.
Martinović je spomenuo i da je nakon Drugoga svjetskog rata na Labinštini postojao društveni pčelinjak koji nije dugo bio u funkciji, a sredinom 70-ih godina broj aktivnih pčelara počinje rasti. Tada se javlja potreba za novim oblicima rada te započinje suradnja sa slovenskih pčelarima koji dolaze na pašu kadulje.
– Grupa entuzijasta, na čelu s tada iskusnim pčelarom Napoleonom Salvarom, donosi odluku o osnivanju Udruge pčelara, koja je osnovana 13. travnja 1980. godine upravo ovdje, na ovom mjestu. Za predsjednika je izabran Salvaro, a za njegova zamjenika Anton Franković. Na skupštini je bilo 120 uzvanika, a Udruga je tada imala 80 članova. Do početka 90-ih godina i rata broj članova pao je na 40, ali nakon završetka Domovinskog rata Udruga postaje sve brojnija i aktivnija te 2010. godine broji 60 članova.
Rješavaju se potrebe pčelara, a zatim se donosi Strategija razvoja pčelarstva, napravljena na znanstvenim principima – prvi takav dokument u Hrvatskoj – koja je bila temelj za daljnji rad Udruge. Razvija se suradnja s pčelarima iz Idrije, Škofje Loke i Mežiške doline te s LAG-om Istočne Istre. U Viletama je izgrađen Gradski pčelinjak, počinju se organizirati Dani meda Labinštine, koji ove godine slave 10. obljetnicu s rekordnih 109 uzoraka iz Hrvatske i Slovenije (u odnosu na početnih 19). Izdana je knjižica recepata s jelima na bazi meda, organiziraju se edukacije i radionice za pčelare, građane i djecu.
Dvadeset i šest pčelara završilo je tečaj apiterapije, a u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem organiziran je tečaj za pčelare. Prošle je godine devet pčelara završilo tečaj o sigurnosti i odgovornosti u pčelinjaku koji posjećuju ne samo djeca iz Labinštine i Istre, nego i iz Rijeke.
– Namjera nam je nastaviti s dogradnjom gradskog pčelinjaka te razvijati apiterapiju i apiturizam. Kruna svega bit će Pčelarski centar "Ripenda" u bivšoj školi, vrijedan gotovo dva milijuna eura, a već je odobreno nešto više od milijun eura bespovratnih sredstava. U zgradi od gotovo 500 četvornih metara bit će polivalentna dvorana, laboratorij, edukativna kuhinja, uredski i muzejski prostor te centar za apiterapiju. Takav multifunkcionalni centar pčelarstva Hrvatska još nema – rekao je Martinović.
Istaknuo je i da Pčelarska udruga Labin danas ima 125 članova, što čini 26,6 % svih pčelara u Istri, a po broju pčela 24,6 %. Zaključio je kako je cilj raditi još bolje i više te se povezivati sa svima koji djeluju na razvoju pčelarstva.
Labinski gradonačelnik Donald Blašković istaknuo je da je riječ o jednoj od najiskusnijih i najkvalitetnijih udruga na Labinštini. Pohvalio je njihov rad i aktivnost na očuvanju prirode, jer je pčela – kako je rekao – "najvažnije živo biće na Zemlji, čuvarica okoliša i života". Zahvalio je labinskim pčelarima na trudu i radu te na tome što svoje znanje prenose na nove generacije, a Grad će im u tome i dalje pružati potporu.
Blašković je najavio i da će uskoro biti poznat izvođač radova na Pčelarskom centru Ripenda te pčelarima poželio mnogo uspjeha u daljnjem radu.
Pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu Ezio Pinzan također je pohvalio rad, trud, znanje i aktivnost labinske Udruge u proteklih 45 godina, ali i sada pod vodstvom predsjednika Martinovića, istaknuvši kako je od šest udruga u Istri upravo labinska najveća.
Rekao je da su njezine najveće vrijednosti entuzijazam, želja za napredovanjem, razvojem i prenošenjem znanja na mlade te očuvanje života na području Istočne Istre, koje je bogomdano za proizvodnju najboljeg meda u Europi. Mogućnosti proizvodnje i plasmana tako kvalitetnog meda s oznakom izvornosti, dodao je, neograničene su na europskom tržištu.
Pinzan je istaknuo da je Gradski pčelinjak velika stvar te smatra da će budući Pčelarski centar Ripenda okupiti nove i mlade pčelare i biti još jedan kamenčić u mozaiku turističke ponude Labinštine.
Na svečanosti su podijeljene 63 zahvalnice i plakete zaslužnim članovima, suradnicima i svima koji su podupirali rad Udruge, a u glazbenom dijelu programa, koji je vodila Ana Černjul, nastupio je ansambl gitarista Umjetničke škole "Matko Brajša Rašan" Labin.