Vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta u Buzetu su na kućne adrese dobili rješenje gradskog Odjela za gospodarenje prostorom o komunalnoj naknadi. Odredbom Zakona o komunalnom gospodarstvu i Odluke o komunalnoj naknadi još prije dvadesetak godina utvrđena je obveza plaćanja komunalne naknade (su)vlasnika, korisnika neizgrađenog građevinskog zemljišta, koja se međutim na buzetskom području do sada nije primjenjivala, iako je ta naknada zadržana i u novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu iz 2018. godine.

Jedna od primjedbi Buzećana, nezadovoljnih dodatnim financijskim opterećenjem, je da taj novi namet nije iskomuniciran s javnošću.

- Ne mogu se složiti da se nije iskomuniciralo s javnošću jer je svima bilo jasno da će doći dan kada će se početi plaćati. Odluka je donesena odavno, ali se nije provodila, a zašto to gradska administracija nije provodila? Pa zato jer su svake godine bili neki izbori pa se nije htjelo zamjerati građanima. To je sva mudrost, komentirao je gradonačelnik Damir Kajin te dodao da je prvi koji je platio tu naknadu za neizgrađeno građevinsko zemljište, za svoju parcelu od 1.800 kvadrata, bio on.

Grad Buzet u ovom trenutku ima 3,54 milijuna četvornih metara neizgrađenog građevinskog zemljišta, što je, kaže Kajin, oko 360 hektara. Sva naselja, sva gradska infrastruktura, sve tvornice, položeni su na možda 50 hektara izgrađenog građevinskog područja. Znači da je neizgrađenog građevinskog zemljišta sedam puta više. Od tih otprilike 360 hektara Grad Buzet teoretski može uprihodovati 615.000 kuna godišnje. Riječ je o 2.205 obveznika, koji su dobili uplatnice za komunalnu naknadu za neizgrađeno građevinsko zemljište. Od toga je najmanje 400 rješenja išlo na adrese stranih državljana, koji žive bilo u Kopru, Trstu, Kanadi ili Australiji. Do sada je pristiglo dvadesetak žalbi na rješenje. U tijeku su izmjene UPU-a i paralelno prostornog plana. Pristiglo je više od 600 zahtjeva za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko područje.

Za tisuću kvadrata neizgrađenog građevinskog zemljišta u prvoj zoni, komunalna naknada je oko 200 kuna godišnje. Najviša naknada koju bi netko morao platiti za oko dva pa i više hektara je 3.500 kuna. Svatko tko ne može i ne želi platiti naknadu može zatražiti deurbanizaciju, bit će zelena površina ili poljoprivredno zemljište. Tamo gdje je nemoguće u to pretvoriti, Grad će vlasnike osloboditi naknade. Međutim do sada se za deurbanizaciju javilo svega dvoje ljudi i to za one katastarske čestice koje im ne trebaju. Svi drugi, kaže Kajin, shvaćaju da je riječ o kapitalu gdje je netko svojevremeno jednim potezom pera, 1 euro poljoprivrednog zemljišta pretvorio u 30, 40, 50 ili više eura građevinskog.

- Nisu problem oni koji imaju tisuću, dvije tisuće kvadrata. Problem su oni koji posjeduju jedan, dva i više hektara urbaniziranog zemljišta, koji njime špekuliraju, čime blokiraju razvoj grada, ucjenjuju potencijalne investitore i tjeraju ih iz Grada Buzeta. Makar bih i ja volio da se u Buzetu jedan kvadrat može prodati za 500 eura kao u Poreču, ali u ovom trenutku 150 eura koliko traže neki, odvraća investitore i zaustavlja razvoj. Druga stvar je ta što bivša vlast, a ni ova naša do sada, nije ispoštovala postojeće gradske odluke iz ranijih godina. Nas revizija proziva, zahtjeva da se odluke ispoštuju. Država nas upozorava da nije moguće od nje očekivati participiranje u gradskim investicijama, a da sami ništa ne poduzimamo na prihodovnoj strani. Svi traže od ovog grada sve, pokušavamo svakome izaći u susret, ali moramo početi razmišljati o prihodovnoj strani. Danas mi govore u Buzetu da sam, što je istina, 2011. godine zaustavio uvođenje poreza na imovinu u onoj Milanovićevoj Vladi, suprotstavljajući se i njemu i Čačiću i Liniću, a da moja administracija sada uvodi porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, istina po odlukama nekih bivših saziva Gradskog vijeća. Ali ako želimo razvijati Grad moja poruka sumještanima je - ili gradite ili prodajte ili omogućite drugima da dođu do statusa građevinskog zemljišta, napomenuo je Kajin.

Buzet primjerice, rekao je Kajin oslikavajući stanje na terenu, ima petnaest turističkih punktova. Grade se dva, eventualno tri, ali s druge strane dok se ne stavi u funkciju pedeset posto tih punktova, ne može se drugima koji su zainteresirani za gradnju, nju i omogućiti. I tako sve stoji desetak, petnaestak i više godina. Svi kritiziraju, međutim pojedinci špekuliraju.

Svi kritiziraju, međutim pojedinci špekuliraju.

- Ukoliko na primjer u Juradima za fotopanele traže 75 eura po kvadratu, a Grad im je omogućio markicu te namjene na području od 11 tisuća kvadrata, to je ili ucjena ili špekulacija. Nisam protiv da zarade i da se obogate, ali politika, a ona nekako počinje od zemljišne, od prostornog plana, kakva se je vodila, zaustavila je razvoj grada, a sada se ovaj grad ima priliku otvoriti. I još je jedan moment kojim će se uskoro morati pozabaviti gradovi i općine, što je u projekcijama zelene infrastrukture ako se žele povlačiti sredstva iz EU-a, a to je da će se morati te zone neizgrađenog građevinskog zemljišta prije smanjivati nego povećavati. Tako da onaj koji danas ima neizgrađeno građevinsko zemljište posjeduje respektabilan kapital. Pada Schengen i tržište nekretnina u Buzetu će eksplodirati jer smo posljednja, ne istarska, već europska oaza netaknute prirode, zaključio je Kajin.

Predsjednik Gradskog vijeća Davor Prodan (Nezavisna lista) koji se o ovoj temi oglasio i na društvenim mrežama, priznat će da gradska uprava ovu namjensku naknadu nije dobro komunicirala s javnošću.

- Po Zakonu o komunalnom gospodarstvu komunalna naknada za neizgrađeno građevinsko zemljište trebala se naplaćivati nakon 1999. godine. Tada je izglasan zakon. Dakle, sve gradske vlasti do sada izbjegavale su tu obvezu iz razloga, ne vidim drugog, izbornih kalkulacija. Gradska uprava, svatko u svom djelokrugu rada, nije bila dovoljno autonomna i ažurna, nego pod utjecajem politike. Zašto nitko do sada nije objasnio građanima što znači predati zahtjev za prenamjenu prema građevinskom zemljištu, i dobiti ga. Zašto nitko do sada nije rekao da postoji obaveza, a ne samo konzumacija prava, pita se Prodan.

Napominje također da je temeljito revizijsko izvješće Državnog ureda za reviziju o poslovanju Grada upozorilo gradonačelnika i Gradsko vijeće da se zakonom utemeljena odluka o komunalnoj naknadi za neizgrađeno građevinsko područje ne provodi.

- Gradsko vijeće je sredinom studenog 2001. godine donijelo odluku o komunalnoj naknadi u kojoj je propisano da se za neizgrađeno građevinsko zemljište plaća komunalna naknada. Prije 21 godinu?! Pitanje je zašto nije naplaćena? Zato jer smo ubrzo nakon te odluke ušli u porezni razred brdsko-planinskog područja i novac je tekao Buzetom u potocima. Kako se trošio svatko može sam prosuditi, ali grad Buzet izgleda komunalno loše opremljen, primjerice poduzetnička zona "Mala Huba 1 i 2", a urbanistička slika grada je, blago rečeno, nepovoljna. Vlasništvo je pravo i obaveza. Građevinsko zemljište je blagodat i, ako se netko odluči graditi na tom zemljištu, Grad mu je dužan osigurati komunalnu infrastrukturu, cestu, odvodnju... Iz tog se razloga plaća ta vrsta komunalne naknade. Je li se to činilo? Nije. Može li Grad s ovim prihodima svima omogućiti potrebnu infrastrukturu u građevinskom području? Ne može! Imamo li novaca? Nemamo dovoljno ni s ovim novim komunalnim prihodom. Upravo gubimo posljednje financijske iznose prihodovanih zaslugom prije istaknutog poreznog brdsko-planinskog područja, kaže Prodan.

Mnogi, naglasio je također predsjednik Gradskog vijeća, nisu ni znali da imaju parcelu u građevinskom području.

- To je prvenstveno stoga što Grad Buzet nema nikakvu službu za odnose s javnošću, politika 's neba pa u rebra i pošalji uplatnicu' nije moj izbor i način rada. Razumijem gradonačelnika da ne stigne sve sam, a i ne treba, trudi se koliko može, već treba delegirati posao drugima, dati priliku da se iskažu drugi djelatnici nakon 21 godinu ovako opisanog stanja te obrazlože građanima ovu nepopularnu odluku. No, to nisu učinili. Podržavam gradonačelnika na ovom odvažnom koraku aktivacije dijela zakona koji je poduzeo, svi zajedno donosimo hrabre odluke, koje se neće svima svidjeti, živimo u višestranačju, ne u jednoumlju. Želja mi je da poboljšamo stanje u gradu, da informacije budu pravovremene, da se prije bilo kakvih drugih sličnih poteza provede javna rasprava i konzultacija s javnošću te napravi katastar nekretnina vidljiv svima, isto tako i jasno vidljiv i dostupan prostorni plan, o čemu smo kao koalicija NL/SDP inzistirali na Vijeću, istaknuo je Prodan.

Prenio je primjedbe građana da obračun vrijednosti komunalne naknade u dva primjera nije dobro uračunat, da za parcelu gdje ima više vlasnika iznos nije proporcionalno raspoređen, nego je u cijelosti pripisan jednom vlasniku. Svima je, kaže, sugerirao da se žale na rješenje.

- Bavljenje prostornom planskom dokumentacijom je ozbiljan posao, urbanizam je ekstremno zahtjevna struka, posvećenost toj misiji je ultimativan zadatak svake ozbiljne gradske uprave jer, primjerice, u uvjetima kada se ne gradi puno, pitanje je da li je uputno s demografske strane oporezivati parcele na selu, ukoliko se ne radi o špekulaciji, što je rastezljiv pojam, već o obiteljskoj kući, a želimo ostanak i opstanak, želimo revitalizaciju naselja po cijeloj Buzeštini što je nasušna potreba da se očuva ruralna komponenta koja je čudesna u svojoj ljepoti s blistavim ekološkim predispozicijama, poručio je Prodan te zaključio da svatko treba za sebe odlučiti što će s parcelama koje podliježu oporezivanju. Može podnijeti zahtjev gradskoj upravi za vraćanje parcele u prvobitni status te time izbjeći novčano opterećenje ili je sačuvati. Možda početi razmišljati o osobnoj gradnji, prodaji ili komercijalizaciji na neki drugi poslovni način. Nije lako, ali građevinske zone predviđene su za gradnju, a ne za izložbu.

Na pitanje je li Gradsko vijeće moglo učiniti više da se građani obavijeste o dodatnom financijskom opterećenju, Prodan je odgovorio da Vijeće donosi odluke, a gradska uprava ih izvršava.

- Smatram da je, otkako je krajem srpnja izglasana odluka o vrijednosti boda za izračun komunalne naknade, bilo dovoljno vremena da pročelnica Odjela za gospodarenje prostorom dobro pripremi i analizira stanje u prostoru, iako je, istina, zatrpana poslom i opterećena kadrovskim problemima u svom resoru. Ali mnoge građevinske parcele su metodom 'copy-paste' preslikane u prostorni plan bez ikakve logike i stručnog urbanističkog promišljanja te, bez kontrole, odobrene u prošlim mandatima. Bilo je i vremena da zatraži od Vijeća odgodu izvršenja odluke s ocjenom da kaotično stanje nije moguće riješiti prije sustavne izmjene prostornog plana. Uz najbolju volju, ja kao predsjednik Vijeća, kao ni vijećnici, ne mogu, niti želim obavljati posao pročelnice i gradonačelnika, ali učinit ću sve da se očite nepravde isprave te samo atraktivne i moguće parcele za gradnju građana ostave, neke dodaju, a interesantne za razvoj grada ostanu u prostornom planu, rekao je Prodan.

Povezane vijesti

• DAMIR KAJIN PROZIVA IDS I CIMOS: Dolaze Makedonci, Bosanci, Bugari, Ukrajinci i Uzbekistanci, a 40-ak naših ljudi danas je dobilo otkaze!
• Prvi kat stare buzetske Robne kuće danas STRŠI KAO STRAŠILO
• KAJIN MOŽDA IDE U UTRKU ZA ŽUPANA, A MOŽDA I NE IDE: "Poruke mi stižu sa svih strana, a ja od toga bježim kao vrag od tamjana"