Izmjena Zakona

Saborska oporba podržala poticanje povratka na potpomognuta područja, prednost iseljenicima i žrtvama obiteljskog nasilja 

| Autor: Hina
(Snimio Patrik Macek / Pixsell)

(Snimio Patrik Macek / Pixsell)


Saborska oporba podržala je u četvrtak ciljeve izmjena Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima, uz određene sugestije i prijedloge.

Zakonskim izmjenama uvodi se novi model stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Tu je i darovanje građevnog materijala za popravak stana na zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće, naveo je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Podržavam povratak i ostanak ljudi na potpomognutim područjima, no bez povećanja fonda stanova mnoge obitelji ostat će na listama čekanja, kazao je Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a). Ističe da je stambeno zabrinjavanje problem u cijeloj Hrvatskoj i jedino se kontinuiranim mjerama mogu očekivati pomaci.

Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) smatra da se trebaju bolje definirati kriteriji za stambeno zbrinjavanje kako se ne bi desilo da o dodjeli stanova odlučuje uzak krug ljudi "po nekim čudnim uvjetima". Ovisno o tome, SDP će u drugom čitanju podržati zakon, najavila je.

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) smatra da zakonske izmjene idu u pravom smjeru uz prijedlog određenih poboljšanja, primjerice da se kod utvrđivanja cijena kuća ili stanova uzmu u obzir dotadašnja ulaganja najmoprimaca.

Izrazila je i rezervu prema formulaciji da lokalne jedinice mogu, a ne moraju, korisnicima na njihov zahtjev omogućiti otkup stambenih jedinica u svojem vlasništvu. Bačić tumači da država ne može naložiti lokalnim jedinicama kako će raspolagati svojom imovinom, pa je zato takva formulacija.

Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima za hrvatske iseljenike i žrtve obiteljskog nasilja 

Zakonom se omogućuje i stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji se vide na potpomognutim područjima, a proširuju se mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji.

Draženka Polović (Možemo!) predložila je da žrtve nasilja imaju pravo na stambeno zbrinjavanje neovisno nalaze li se na potpomognutom području, da se za dokazivanje statusa žrtve, uz nepravomoćne i pravomoćne presude, prihvaća i zapisnik policije ili rješenje o mjeri opreza. Predložila je i višekratno produljivanje trajanje prava, kao i mogućnost smještaja putem najam privatnih stanova uz pokrivanje troškova iz državnog proračuna.

Omogućavanje stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika posebno je pohvalila Zdravka Bušić (HDZ). Kaže Ured za Hrvate izvan RH prima puno upita na tu temu i iseljenike zanima kada će se moći prijaviti.

Zakon stupa na snagu do kraja godine i tada odmah kreće provedba, svi naši državljani koji se imaju namjeru vratiti u Hrvatsku moći će podnijeti zahtjev Ministarstvu demografije i iseljeništva nakon čega će se provesti postupak, odrediti lokacija koja je slobodna i krenuti u realizaciju putem županijskih povjerenstava, kazao je ministar Bačić.

U ovom trenutku Hrvatska ima 1.200 praznih stambenih jedinica plus još po 300-tinjak kojima upravljaju Državne nekretnine i Uprava za stambeno zbrinjavanje i uvjeren sam da ćemo osigurati stambene prostore za povratnike, dodao je Bačić na upit Stipe Mlinarića (DP) imamo li dovoljno stambenog fonda.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) priznala je da su napravljeni određeni iskoraci, no ističe da država ne smije nekome biti majka, a nekome maćeha.

Prigovorila je i što nakon 35 godina još uvijek nema na jednom mjestu baze podataka koliko je stanova u vlasništvu države, ministarstava, javnih poduzeća, gradova i općina, koliko ih je useljivo, a koliko neuseljivo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama