U planu "Projekt stoljeća"
KBC Rijeka mijenja sustav: Lakši pristup za pacijente iz Istre?
(Snimio Marko Gracin)
Koncem travnja, prof. dr. Alemka Brnčić – Fischer imenovana je ravnateljicom Kliničkog bolničkog centra Rijeka i tako je postala prva žena na čelu riječke bolnice, ujedno i jedne od najvećih i najkompleksnijih zdravstvenih ustanova u zemlji kojoj prirodno gravitiraju pacijenti iz nekoliko županija, ali i cijele države.
Dva mjeseca prije toga, kao vršiteljica dužnosti, na tom je mjestu zamijenila aktualnog ministra rada i socijalne skrbi Alena Ružića čiji rad, ako je suditi prema njezinom odgovoru na pitanje o prvim potezima na čelu KBC-a Rijeka, planira nastaviti.
Sušak u fokusu
– Moji prvi potezi kao službeno imenovane ravnateljice Kliničkog bolničkog centra Rijeka bit će usmjereni na kontinuitet dobrog rada i nastavak onoga što KBC sustavno gradi već niz godina – stabilnost ustanove, stručnost i visoku razinu skrbi za pacijente.
S obzirom na to da KBC posluje dobro, moj je cilj da sadašnje poslovanje dodatno ojačam, ubrzam tamo gdje ima prostora i posebno pazim na rizike u procesima koji izravno utječu na sigurnost pacijenata i dostupnost usluga.
Paralelno ću nadzirati sustav kvalitete i sigurnosti te pratiti rezultate kroz konkretne pokazatelje – da svaka mjera ima učinak na terenu, a ne ostaje samo na papiru.
Unapređenje zdravstvenih ishoda i ostvarivanje ravnoteže između financijskih mogućnosti i rastućih troškova povezanih s novim i naprednijim metodama liječenja zbog tehnološkog i znanstvenog napretka, ali i povećane potražnje za zdravstvenom zaštitom zbog starenja stanovništva predstavlja naš cilj.
Slijedeći nacionalnu razvojnu strategiju i strategiju razvoja EU-a +u kojoj je jedna od glavnih odrednica osigurati svojim građanima dobro zdravlje kroz trajno unapređenje zdravstvene zaštite sastavnica, razvojem i primjenom zajedničkih EU politika, KBC Rijeka će uložiti sve svoje resurse u ostvarenje ovih zadataka.
Navedeno se provodi kroz napore i financijska ulaganja u brojnim područjima: prevenciji bolesti, primjenjivih znanstvenih istraživanja, poboljšanju organizacije, edukacije i infrastrukture zdravstvenih sustava, sve s konačnim dugoročnim ciljem ukupnog poboljšanja javnog zdravstva uz operativnu i stratešku suradnju s osnivačem Ministarstvom zdravstva i Vladom.
Aktualni projekt koji je posebno u vašem fokusu energetska je obnova lokaliteta Sušak. Možete li iznijeti detalje tog projekta, u kojoj je fazi te koja je njegova dodana vrijednost za riječku bolnicu?
– Kao jedan od trenutno najvažnijih razvojnih projekata KBC-a Rijeka svakako je projekt energetske obnove lokaliteta Sušak, koji ima višestruku vrijednost – od povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova poslovanja do značajnog unapređenja uvjeta za pacijente i zaposlenike.
Za provođenje ovog kapitalnog projekta uz podršku Vlade RH osigurano je 18,6 milijuna eura, od kojih bespovratnih sredstava nešto manje od sedam milijuna iz NPOO programa.
Projekt obuhvaća dubinsku obnovu gotovo 23 tisuće četvornih metara bolničkog prostora, odnosno glavne zgrade i zgrade Poliklinike na lokalitetu Sušak.
Trenutno su radovi u aktivnoj fazi izvedbe. Započeli su krajem siječnja, a organizirani su etapno, kat po kat, kako bi se uz što manje poteškoća osigurao kontinuiran rad bolnice i pružanje zdravstvene skrbi.
U ovom trenutku radovi se izvode na više odjela istodobno i uključuju zamjenu vanjske stolarije, obnovu elektro i strojarskih instalacija, postavljanje ventilokonvektora, toplinsku izolaciju fasade i krovišta te modernizaciju rasvjete i energetskih sustava.
Posebna vrijednost projekta je činjenica da se obnova provodi dok bolnica cijelo vrijeme normalno funkcionira, što zahtijeva iznimno složenu organizaciju i koordinaciju svih službi. Upravo zbog toga projekt ima i dodatnu operativnu težinu.
Za KBC Rijeka ova investicija ima strateški značaj jer predstavlja nastavak modernizacije bolničkog sustava na Sušaku nakon izgradnje nove Bolnice za ženu i dijete.
Cilj nam je osigurati suvremene, sigurnije i kvalitetnije uvjete liječenja pacijenata, bolje radno okruženje za zaposlenike te dugoročno održiviji i energetski učinkovitiji bolnički sustav.
Projekt stoljeća
Posebno ste naglasili treću fazu preseljenja KBC-a Rijeka na jedan lokalitet – Sušak, što nazivate projektom stoljeća za ovaj kraj. Koliko je realno očekivati takvo preseljenje u dogledno vrijeme, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Rijeka dobila modernu novu Bolnicu za ženu i dijete prije dvije godine, koja je ujedno i jedna od najvećih investicija u zdravstvo od hrvatske samostalnosti?
– Pred nama je izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta treće faze nove bolnice KBC-a Rijeka što će završetkom projekta, njegovom izgradnjom i opremanjem, predstavljati konačnu fazu izgradnje nove bolnice koja bi na jednom mjestu, a to je Sušak, obuhvatila sve medicinske djelatnosti, ali i nemedicinske službe KBC-a Rijeka.
U suradnji s međunarodnim konzultantskim konzorcijem Europske investicijske banke – Management for Health (m4H) za treću fazu izgradnje nove bolnice već je izrađeno idejno rješenje što predstavlja važan temelj za daljnju pripremu i realizaciju projekta.
Planira se da će projekt treće faze imati 823 kreveta za stacionarne pacijente i ukupnu bruto površinu od 203.779 četvornih metara uz još dodatnu vanjsku površinu od 34.640 četvornih metara.
Objedinjavanje svih preostalih djelatnosti koje nisu obuhvaćene drugom fazom ovim su projektom planirane u trećoj fazi što će skratiti putovanje na pregled pacijenata iz Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i ostalih županija koje gravitiraju KBC-u Rijeka, a riječ je o oko 600.000 stanovnika.
Pacijenti se više neće morati premještati internim transportom između lokaliteta ovisno o potrebi liječenja, što će u konačnici smanjiti troškove ustanove i utjecati na veću sigurnost liječenja. Osim toga sve medicinske djelatnosti su objedinjene na jednom lokalitetu, što omogućuje neometanu interdisciplinarnost na svakodnevnoj razini.
Planirano je povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija čime će se rasteretiti stacionarni odjeli, troškovi ustanove te povećati obrtaj pacijenata po stolici ili postelji i danu.
Kad govorimo o trećoj fazi preseljenja KBC-a Rijeka na Sušak, moramo biti vrlo iskreni: to je projekt velikog opsega i ne može se mjeriti samo jednom procjenom vrijednosti ili jednim planiranim datumom.
Rijeka je prije dvije godine, zahvaljujuću snažnoj potpori Vlade RH, dobila značajnu investiciju u zdravstvo kroz Bolnicu za ženu i dijete. Ali ta investicija nije završila projekt Sušak kompleksa; ona je bila ključna etapa i dokaz provedivosti. Sada je pred nama završna, najobuhvatnija etapa. Treća faza je kvalitativno drugačija jer uključuje objedinjavanje preostalih klinika na jednom mjestu, što je i operativno i tehnološki i kadrovski najzahtjevniji dio projekta.
Stoga umjesto »u dogledno vrijeme« ja bih rekla: realno je očekivati nastavak preseljenja u srednjoročnom periodu, ali samo pod uvjetom da se svi preduvjeti ispune: financiranje, rokovi gradnje, dostupnost opreme, osiguranje potrebnih pratećih sustava. U zdravstvu ne smijemo preskakati korake, jer je najvažnije osigurati kontinuitet rada i sigurnost pacijenata.
Procjena vašeg prethodnika prof. dr. Alena Ružića svojevremeno je bila da je vrijednost treće faze izgradnje nove riječke bolnice oko četiri puta veća od druge faze. Na koji način planirate osigurati ta sredstva?
– Treća faza izgradnje nove bolnice predstavlja kapitalni projekt kojim bi se na jednoj lokaciji objedinile sve medicinske i prateće djelatnosti KBC-a Rijeka, uz suvremenu infrastrukturu i uvjete rada prilagođene potrebama pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
Kao što sam kazala, za treću fazu već je izrađeno idejno rješenje u suradnji s međunarodnim konzultantskim konzorcijem Europske investicijske banke – Management for Health (m4H), što predstavlja važan temelj za daljnju pripremu i realizaciju projekta. Budući da se radi o velikom projektu za čiju realizaciju su potrebna značajna financijska sredstva, ista planiramo osigurati kombinacijom izvora – kroz državni proračun, europske fondove i potencijalne financijske modele u suradnji s međunarodnim institucijama.
Takvi projekti zahtijevaju dugoročno podršku države i više razina financiranja.
Treća faza preseljenja ujedno je objedinjavanje svih medicinskih djelatnosti KBC-a Rijeka na jednom mjestu. Također, riječ je o preseljenju cijele tzv. adultne medicine na jedno mjesto. Kako bi bila organizirana zdravstvena skrb za odrasle u KBC-u Rijeka u jednoj zgradi?
– U trećoj fazi preseljenja, cilj nije samo fizički premjestiti odjele i objekte KBC-a Rijeka na jednu lokaciju, nego stvoriti jedinstven, funkcionalan sustav zdravstvene skrbi za odrasle, odnosno stvaranje učinkovitijeg, sigurnijeg i bržeg sustava.To znači da ćemo odraslu medicinu organizirati u jednoj zgradi na način da pacijent od dolaska do završetka liječenja prolazi kroz što kraće, jasnije i koordinirane korake – s brzim pristupom dijagnostici, terapiji i potrebnim stručnim timovima.
U jednoj zgradi možemo puno učinkovitije povezati dijagnostiku sa svim kliničkim odjelima. Pristup laboratoriju, radiologiji i drugim dijagnostičkim metodama postaje brži i predvidiviji, a to u praksi znači da liječnici odluke donose brže, jer se nalaze dobiva u kraćem vremenu. Time se skraćuju i nepotrebna zadržavanja pacijenata, a ukupno vrijeme do terapije postaje kraće.
Hospitalizacija odraslih bit će organizirana u jasno definiranim kliničkim i logističkim cjelinama. Drugim riječima, bit ćemo usmjereni na to da odjeli ne rade »svaki za sebe«, nego kao dio jedinstvenog sustava. Jedinstvena lokacija omogućuje da timovi, opskrba, nadzor i potrebne stručne konzultacije budu dostupni u optimalnom ritmu, bez gubljenja vremena na transport i dodatnu logistiku. Osim toga, operativna medicina i perioperativna skrb organizirat će se tako da operacijski blok, anesteziološki dio i jedinice prije i poslije zahvata funkcioniraju kao jedna povezana operativna zona.
U takvoj organizaciji posebno dobivamo na učinkovitosti: hitni i planirani zahvati prolaze uz jasne protokole, a komunikacija između timova je brža, što izravno utječe na sigurnost pacijenata i planiranje rada.
Stabilan sustav
Kakvo ste financijsko stanje zatekli kad ste stupili na čelo KBC-a Rijeka, koliko dospjelih obveza ima riječka bolnica?
– Po stupanju na dužnost zatekla sam stabilno financijsko poslovanje KBC-a Rijeka, što je rezultat kontinuiteta upravljanja i mjera koje su provedene u proteklom razdoblju. Unatoč izazovima s kojima se suočava cijeli zdravstveni sustav, bolnica uredno funkcionira, a svi ključni procesi i zdravstvene djelatnosti odvijaju se bez poteškoća.
Što se tiče dospjelih obveza, istaknula bih da su samo u posljednjih godinu dana iste smanjene za približno 10 posto, dok je rok plaćanja prema veledrogerijama sveden na nešto više od 180 dana, što predstavlja značajan pomak u financijskoj stabilizaciji sustava.
Važno je istaknuti da su uz financijsku konsolidaciju istodobno očuvani dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite te nastavljen razvoj bolnice kroz organizacijska unapređenja i infrastrukturne projekte.
Moj je cilj nastaviti upravo u tom smjeru – zadržati odgovornu i racionalnu politiku upravljanja, dodatno unapređivati organizaciju rada i financijsku stabilnost ustanove, uz istodobno ulaganje u kvalitetu zdravstvene skrbi, zaposlenike i razvojne projekte KBC-a Rijeka.
Kako biste općenito ocijenili stanje u KBC-u Rijeka, stručnost, opremljenost, radne uvjete i međuljudske odnose?
– Klinički bolnički centar Rijeka kao tercijarna zdravstvena ustanova pruža visokokvalitetnu, sveobuhvatnu i sigurnu zdravstvenu skrb trajno dostupnu svim pacijentima, uz poštovanje najviših stručnih i etičkih standarda temeljene na najsuvremenijim međunarodnim standardima. Ljudski resursi, stručni i posvećeni zdravstveni radnici i nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi i koji osiguravaju logističku podršku za nju, najvažniji su resurs našeg sustava.
Briga o svojim zaposlenicima jedno je od naših ključnih usmjerenja – briga o njihovoj sigurnosti i zdravlju, pravednom vrednovanju rada i doprinosa, zadržavanju izvrsnih kadrova i privlačenju novih.
Napredak u medicini usko je povezan s uporabom suvremenih tehnologija i moderne medicinske opreme. Kontinuiramo uvodimo nove tehnologije i metode kako u dijagnostiku, tako i u procese liječenja. Trenutno se naši liječnici iz djelatnosti kirurgije, ginekologije i urologije educiraju u radu s robotskim sustavima i ubrzo očekujemo dolazak dva robota; jedan na riječki, a drugi na sušački lokalitet.
Pozitivno ozračje
Liste čekanja za pacijente su najčešće glavni indikator kvalitete zdravstvene skrbi. Kakvo je stanje po tom pitanju u KBC-u, koja bi bila uska grla?
– KBC Rijeka aktivno razvija organizacijske mogućnosti koje mogu poboljšati dostupnost dijagnostičkih pregleda i pretraga.
Ukoliko se radi o životno ugroženim bolesnicima, onkološkim pacijentima ili suspektnim onkološkim pacijentima, djeci ili trudnicama, tada termini za te prioritetne skupine uvijek postoje.
Za skraćivanje listi čekanja neophodne su šire promjene: algoritmi za upućivanje, izbjegavanje dupliranja pretraga i informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava. Svakodnevnim praćenjem i kontrolom nad listama došli smo do skraćenog vremena čekanja za velik broj pretraga.
Istaknula bih da smo otvaranjem novih termina endokrinoloških ambulanti osigurali da trenutno nema čekanja na prvi pregled endokrinologa, a u ranijem razdoblju se registriralo čekanje od 299 dana.
Također se više ne čeka za prvi pregled za bolesti metabolizma i poremećaje lipida, gdje je vrijeme čekanja bilo 293 dana. Ovo ističem samo kao primjer da svakodnevno promišljamo i djelujemo na skraćivanju lista čekanja.
Naglasila bih da smo u prošloj godini imali samo u polikliničkom dijelu više od četiri milijuna usluga. Naš zadatak je da na ovom problemu radimo uporno, sustavno i temeljito kako bi se situacija poboljšala.
Što je s medicinskim kadrom, posebno medicinskim sestrama i tehničarima kojih kronično nedostaje?
– Jedna od ključnih snaga KBC-a Rijeka je izuzetno kvalificirano, kvalitetno i iskusno medicinsko osoblje. U strategiji razvoja KBC-a snažno je naglašen osobni i profesionalni razvoj svih vrsta medicinskih djelatnika, priznavanje njihovih uspjeha i doživljavanje tih uspjeha kao uspjeha ustanove, njegovanje vrijednosti timskog rada, ulaganje u edukaciju i karijerne razvoje uključujući znanstveni rad i akademske karijere, kontinuirani rad na prepoznavanju i profiliranju lidera, pripadnost timu.
Bolna točka je upravo manjak medicinskih sestara i tehničara. Njihov nedostatak nastojimo riješiti na više načina i zbog toga već treću godinu stipendiramo učenike medicinskih škola smjera medicinska sestra i tehničar, kao i studente istih usmjerenja, ali i radioloških tehnologa, a u planu je stipendiranje i primalja.
Postojeće zaposlene medicinske sestre nastojimo što je više moguće rasteretiti administrativnih poslova na način da ih preuzima osoblje nemedicinskih struka.
Osim što želimo da KBC Rijeka ostane i dalje mjesto najviše kvalitete, sigurnosti i povjerenja za naše pacijente, želimo da naši djelatnici rade u pozitivnom radnom ozračju.
Odgovorna dužnost
Vaš protukandidat za ravnatelja riječke bolnice prof. dr. Miljenko Kovačević gradski je vijećnik HDZ-a. I vas se povezuje s HDZ-om budući da ste u upravu riječke bolnice ušli kao pomoćnica aktualnog HDZ-ovog ministra Alena Ružića dok je bio ravnatelj bolnice. Koliko je politika utjecala na vaše imenovanje?
– Smatram da je uloga ravnatelja Kliničkog bolničkog centra prije svega odgovorna javna dužnost koja zahtijeva jasno definiranu viziju razvoja ustanove, sposobnost strateškog planiranja te kontinuirano usklađivanje medicinskih, organizacijskih i financijskih aspekata rada bolnice.
Na natječaj za ravnatelja Kliničkog bolničkog centra javila sam se vođena profesionalnom odgovornošću, dugogodišnjim iskustvom u kliničkoj medicini, znanstveno-nastavnom radu te uvjerenjem da svojim znanjem i organizacijskim sposobnostima mogu pridonijeti daljnjem razvoju i unapređenju rada ustanove.
Tijekom svog rada u sustavu javnog zdravstva kontinuirano sam bila posvećena unapređenju kvalitete zdravstvene skrbi, razvoju struke te obrazovanju mlađih generacija liječnika i zdravstvenih djelatnika.
Klinički rad, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim radovima, nastavni rad sa studentima i specijalizantima te sudjelovanje u organizacijskim i stručnim tijelima omogućili su mi cjelovit uvid u složenost funkcioniranja suvremenog kliničkog bolničkog sustava. Sigurna sam da su ovo bile glavne smjernice pri mom odabiru.
Vi ste i prva žena na čelu riječkog KBC-a, ali i jedna od prvih na čelu zdravstvene ustanove tog ranga općenito u Hrvatskoj. U medicini je sve više žena, ali i dalje su malobrojne na visokim upravljačkim pozicijama u zdravstvu. Kako to komentirate?
– U KBC-u Rijeka zaposleno je 76,9 posto žena i 23,1 posto muškaraca. Od ukupno 32 organizacijske jedinice -18 klinika, 13 kliničkih i samostalnih zavoda, bolničke ljekarne – u 21 na čelu su žene. U Upravi KBC-a od pet pomoćnika ravnatelja četiri su žene: pomoćnica ravnatelja za financije, ujedno i zamjenica ravnatelja, pomoćnica ravnatelja za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.
Najviše stručno tijelo bolnice je Stručno vijeće na čijem čelu je također žena, prof. dr. Sanja Balen. KBC Rijeka očito popravlja trendove u pogledu rodne ravnopravnosti na visokim menadžerskim pozicijama u hrvatskom zdravstvu.
Struci i znanosti služim na novi način
Profesorica ste na Medicinskom fakultetu u Rijeci i dugi niz godina radite na Klinici za ginekologiju. Ostajete u struci i znanosti sad kad ste imenovani ravnateljicom?
– Da, to je moj životni poziv. Imenovanjem na mjesto ravnateljice ne udaljavam se od struke i znanosti – samo mijenjam način na koji im služim. Istina je da sada to ne radim u punom kliničkom opsegu kao prije, ali ostajem aktivno prisutna: dostupna sam svojim pacijentima i dalje se vodim istim medicinskim načelima i odgovornošću.
Osim toga, želim da znanje i iskustvo koje sam godinama gradila, prenesem dalje – prije svega mladim kolegama. Moj cilj je biti potpora njihovu razvoju, potaknuti napredak i stvarati uvjete u kojima će se struka, edukacija i znanost razvijati zajedno s KBC-om.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
