Ususret godišnjim financijskim izvještajima: IMA LI VALJANE OSNOVE ZA KORIŠTENJE IMENA I PREZIMENA U OVIM DOKUMENTIMA?

Ilustracija (Pixabay)

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim internetskim stranicama najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje. Nerijetko se u takvim izvještajima nađu i osobni podaci građana, kao što je to primjerice kod obveznog popisa sporova koje ta organizacija vodi. No, da li za to ima valjane osnove?

Naime, financijski izvještaj proračunskih korisnika državnog proračuna za proračunsku godinu sastoji od Bilance, Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješki. Obvezne bilješke uz Bilancu su popis ugovornih odnosa i slično koji ispunjenjem određenih uvjeta mogu postati obveza ili imovina te popis sudskih sporova u tijeku.

Popis sudskih sporova u tijeku obvezno sadrži sažeti opis prirode spora, procjenu financijskog učinka koji može proisteći iz sudskog spora kao obveza ili imovina te procijenjeno vrijeme odljeva ili priljeva sredstava. Međutim, nije navedeno da popis sporova mora sadržavati ime i prezime osobe/osoba protiv kojih proračunski korisnik vodi spor već je propisano da popis treba sadržavati sažeti opis prirode spora, procjenu financijskog učinka koji može proisteći iz sudskog spora kao obveza ili imovina te procijenjeno vrijeme odljeva ili priljeva sredstava.

Stoga postoji zakonita osnova za objavu na web stranicama dokumenta koji sadrži informacije o sporovima koje organizacija vodi, međutim ne postoji valjana osnova i za objavu osobnih podataka fizičkih osoba s kojima ta organizacija vodi sudske sporove. Objavom imena i prezimena osobe s kojom se vodi pravni spor dolazi do objave osobnih podataka bez zakonite osnove a što je protivno normama Opće uredbe o zaštiti podataka.

Što se može učiniti u slučaju kada dođe do takve povrede osobnih podataka?

Kada dođe do bilo koje obrade osobnih podataka za koju se smatra da nema valjane osnove, osoba koja smatra da su njezini osobni podaci povrijeđeni može podnijeti pritužbu nadzornom tijelu (AZOP). Agencija će točno utvrditi sve elemente takve obrade i utvrditi da li postoji povreda osobnih podataka. Utvrdi li se povreda osobnih podataka, osoba ima pravo i na postupak naknade štete od voditelja i/ili izvršitelja obrade pred nadležnim sudom.

Ines i Marko Krečak, DPO Feralis