GDPR

Ines Bolkovac, direktorica hrvatskog Centra za zaštitu osobnih podataka "Feralis": POLITIČARI NISU JEDNAKO ZAŠTIĆENI KAO DRUGI GRAĐANI

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ

Vrlo je važno imati na umu da to što su nam neki podaci dostupni ne znači i da ih možemo i upotrebljavati u bilo koje poslovne svrhe bez zakonite osnove. GDPR u svojim temeljnim načelima, a za čije se kršenje predviđaju stroge kazne, određuje da se osobni podaci moraju obrađivati zakonito, pošteno i transparentno te trebaju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe , a da se dalje ne smiju obrađivati i koristiti na način koji nije u skladu s tim svrhama, kaže Bolkovac

Provedba Zakona o zaštiti osobnih podataka, GDPR-a koji vrijedi na području čitave Europske unije, još uvijek izaziva brojne nedoumice

iako je zakon na snazi više od godinu dana. Najnoviji primjer predstavljaju odluke sudova da ne oglase imena tuženih i tužitelja na svojim oglasnim pločama, ali u pitanje je došlo i objava identiteta školske djece snimljene tijekom recentnog štrajka prosvjetnih radnika. Izborna godina - u kojoj ćemo izabrati novi sastav Hrvatskog sabora - otvorila je interes za političare i njihove ponekad mutne poslove - pa se i tu pojavljuje problem što se o njima može objaviti u medijima.

Stručnjakinja za GDPR i povjerljivost podataka Ines Bolkovac, koja se svakodnevno susreće s takvim problemima, komentirala je za naš list najaktualnije probleme primjene GDPR propisa u Hrvatskoj.

- Kakvo je stanje s objavom imena i ročišta na sudovima - neki su sudovi počeli objavljivati samo inicijale optuženih i tužitelja? Što kaže zakon?

- Da, neki sudovi su objavljivali samo inicijale stranaka u postupku. No, prema pitanju zaštite osobnih podataka i primjene GDPR za sada je još uvijek nije sve potpuno usklađeno u primjeni i u svim područjima te se vrlo često primjena pogrešno shvaća i tumači.

Premda je namjera da se sve što prije uskladi dobra, praksa je pokazala da svima treba više vremena i prakse za njezinu popuno ispravnu primjenu.

Na sreću, Vrhovni sud je ovdje brzo reagirao i donio jasnu uputu za postupanje. Tako se za javna suđenja objavljuje ime i prezime stranke u postupku, dan, mjesto i vrijeme održavanja rasprave te predmet spora, odnosno kazneno djelo. Smatram vrlo važnim dio upute o vremenu javne dostupnosti podataka. Podaci trebaju biti dostupni samo onoliko koliko je to potrebno radi svrhe za koju se isti objavljuju i ne duže od 15 dana kako bi se poštovala temeljna načela GDPR smanjene količine podataka i ograničenje pohrane.

- Ipak, Vrhovni sud pojasnio je što se može raditi?

- Ovako jasna Uputa Vrhovnog suda vrlo nam je važna jer GDPR u uvodnoj izjavi (20) navodi da nadležnost nadzornih tijela ne bi smjela obuhvaćati obradu osobnih podataka kada sudovi djeluju u sudbenom svojstvu kako bi se zaštitila neovisnost pravosuđa.

To konkretno znači da ukoliko smatramo da je došlo do kršenja objave osobnih podataka od strane sudova, ne bi mogli tražiti zaštitu od AZOP-a jer ono nije nadležno za postupanje kada su u pitanju pravosudna tijela.

- Na oglasnim pločama sudova (i e-ploči) mogu se pročitati osobni podaci o osuđenima za razne vrste prekršaja i kaznenih djela, od prometnih nezgoda do krupnog kriminala. Spominje se i obiteljsko i imovinsko stanje. Kako se tu primjenjuje GDPR?

- Javna objava navedenih podataka, predstavlja izvršavanje službenih ovlasti sudova.

Isto znači da je takvo postupanje već unaprijed određeno propisima, ali i uputama za postupanje kao što je ova uputa predsjednika Vrhovnog suda, a kojom se određuje što treba biti objavljeno i koliko dugo javnosti to treba biti dostupno te je stoga takva objava podataka sukladno GDPR-u.

- Kako mediji mogu izvijestiti o, na primjer, poreznim dužnicima? Zašto se ne smiju objaviti imena - iako se ponekad pronađu u novinama?

- Vrlo je važno imati na umu da to što su nam neki podaci dostupni ne znači i da ih možemo i upotrebljavati u bilo koje poslovne svrhe bez zakonite osnove. GDPR u svojim temeljnim načelima, a za čije se kršenje predviđaju stroge kazne, određuje da se osobni podaci moraju obrađivati zakonito, pošteno i transparentno i te trebaju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe , a da se dalje ne smiju obrađivati i koristiti na način koji nije u skladu s tim svrhama.

U ovom slučaju odredbe posebnog zakona nalažu da se na web stranici Ministarstva financija - Porezne uprave objave podaci o određenim kategorijama dužnika.

Međutim, svako daljnje korištenje tih podataka koje nije u skladu sa odobrenom svrhom objave, a na način da se oni čine dostupnima objavljivanjem na raznim drugim mjestima - posebno na drugim web stranicama i portalima, protivno je temeljnim načelima obrade osobnih podataka što pojednostavljeno znači da se krše odredbe GDPR-a o zaštiti osobnih podataka.

- Nije li pri tome javnost uskraćena za informacije koje predstavljaju javni interes?

- Pri tome valja imati u vidu da GDPR određuje da države članice zakonom usklađuju pravo na zaštitu osobnih podataka u skladu s GDPR-om s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, što uključuje obradu u novinarske svrhe te u svezi s time predviđa određena izuzeća ili odstupanja od određenih poglavlja, a što uključuje obradu u novinarske svrhe.

- Veliki skandal bilo je objavljivanje imena dužnika za komunalije u Zagrebu. Ima li tu problema sa GDPR zakonom?

- U tom slučaju postoji potencijalni problem. Naime, za razliku od objave podataka o poreznim dužnicima na stranicama Ministarstva financija - Porezne uprave temeljem posebnog propisa, objava podataka o dužnicima za komunalije nije propisana posebnim zakonom, što znači da su isti podaci objavljeni bez zakonitog temelja. Naravno, ukoliko ne postoji pristanak osobe za objavu podataka. U tom slučaju osoba čiji podaci su nezakonito objavljeni može zatražiti zaštitu prava od AZOP-a i ostvariti naknadu štete.

- Imaju li političari drukčiji status - od njih se ipak traži objava imovinskog stanja - može li se objavljivati i njihovo “pravosudno” stanje, ako su osuđivani i slično?

- Kod političara, odnosno dužnosnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu, zaštita osobnih podataka nešto je drugačije uređena. Naime, mediji postupaju sukladno odredbama posebnog propisa koji određuje da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti. Također, istim propisom se određuje da osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju obavlja. Stoga, onda oni ne mogu ostvariti jednaku razinu zaštite kao i drugi građani, a s obzirom da je isto određeno posebnim propisom i u skladu s predviđenim GDPR izuzećima, ona je dozvoljena.

- Štrajk u školama doveo je na TV ekrane djecu, maloljetnike... Da li je to legalno bez pristanka roditelja? Vidjeli smo slučajeve kako su djeca nižih razreda prikazivana bez zatamnjivanja lica i pod svojim imenom?

- GDPR posebnu pažnju posvećuje djeci koja ostvaruju veću zaštitu u pogledu svojih osobnih podataka. Veća zaštita je propisana jer djeca i maloljetnici mogu biti manje svjesna rizika, posljedica i predmetnih zaštitnih mjera te svojih prava u vezi s obradom osobnih podataka. Objava osobnih podataka djece bez pristanka roditelja nije dozvoljena i to neovisno je li djetetu zatamnjeno lice ili nije. AZOP i Pravobraniteljica za djecu na svojim web stranicama apeliraju da se ne objavljuju podaci niti uz pristanak roditelja ako postoji sumnja da bi takva objava mogla štetiti djetetu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater