Ante Brstilo se sa obitelji bavi ekološkim uzgojem, proučava biodinamiku, pa je na svojoj stanciji zadržao preživjele i uvodi nove biljke koje odražavaju njenu   bioraznolikost. Ovdje su naime sljubljene raznolike, uglavnom mediteranske kulture koje se uspješno štite prirodnim ljekovitim biljem kao što su dalmatinski buhač, salvija, koromač i erba luiđa

 Uz bike stazu prema Monteru, neposredno iza romaničke poljske crkve sv. Kristofora iz 11 stoljeća, jednog od bisera rovinjske sakralne arhitekture, nalazi se prekrasna stancija obitelji Ante Brstila. Posjetitelju će prvo u oči upasti njena osunčana konfiguracija, okrenuta prema jugozapadu, plodnom polju Bazilika i moru, te bujna, njegovana raznolika mediteranska vegetacija. Široj javnosti, posebno u Austriji i Njemačkoj poznata je po filmu „Pismo iz Rovinja“, što je i glavni razlog da ovamo u najvećem broju dolaze biciklisti iz ovih zemalja.

Na žalost, za taj podatak zna malo ljudi. Pod pojmom „Pismo iz Rovinja“ na Internetu piše da pismo iz Rovinja do Pule putuje 15 dana. Iako je Hrvatska koproducent filma, a Rovinj i Istra, (snimao se i na istočnoj obali Poluotoka) među najatraktivnijim filmskim destinacijama, film nije prikazan u ovdašnjim kinima. Jedini je trag mnoštvo slika sa seta u Glasu Istre, uz ostalo i vjenčanje glavnih protagonista na stancija obitelji Ante Brstile. Tek, ima nekih naznaka da bi bike staza za Montero, oko koje je mnogo plodnih i atraktivnih maslinika, mogla ući u sustav ceste maslinovih ulja.

Stanciju s kućicom i štalom od 80-tak kvadrata i četiri hektara zemljišta, koji obuhvaćaju zatravljene obnovljene i nove nasade maslina te nekadašnju šikaru, pretvorenu u voćnjak i pašnjak, Brstilo je 1971. kupio od obitelji Pelicari, koja je za vrijeme Italije izbjegla u Slavoniju. Tko bi mogao biti jedan od prethodnih vlasnika pokazuju natpisi na kamenim pločama koje je Brstilo pronašao u trošnoj poljskoj kući. Na natpisu urezanom 1846. piše da je tadašnji vlasnik tipične rovinjske stancije, dostatne za življenje jedne obitelji, bio Francesco Budicin, voditelj akcije uređenja obližnje lokve Laco de Ran. Drugi pak ima urezano ime Gregorio Budicin i 1882. godinu, kada je ovdje bio veliki požar. 

Maslinik 

- Čim sam došao u posjed stancije, počeo sam probijati zarasli put prema kući, omeđen starom alejom čempresa, koje sam kasnije zbog bolesti i propadanje krošnji zamijenio novima. U zapuštenoj kući koja mi uglavnom služi za držanje alata, ovo mi cjelokupno imanje ponajviše služi za predah od posla i boravak u čistoj prirodi. Moji potječu iz okolice Omiša, pa me ova stancija podsjeća na djetinjstvo. Prvo što mi je upalo u oči bilo je 30-tak višestoljetnih stabala maslina, jedan procijenjen na čak petsto godina. Sorte su bile uobičajene za ovo područje - buža, buža puntoža i rošinjola, one koje su uspijevale prezimiti nekad hladne zime i na obali Istre. Oko njih, u šikari, virile su brojne mediteranske voćke koje mogu podnijeti sunce i sušu. Već sam tada stvorio buduću sliku imanja i u sebi ga nazvao „stanzia per amore e pasione“ – „stancija za ljubav i strast“, prisjeća se Ante Brstilo svojih prvih dolazaka na stanciju, pred gotovo 40 godina.

Objektivno, stancija ima ogroman neiskorišteni potencijal, pa ga producenti nisu tek tako slučajno izabrali za snimanje svadbe iz filma „Pismo iz Rovinja“, koja se i prema scenariju i u zbilji dogodila upravo u gradu sv. Eufemije. Brstilo ulaže u stanciju gotovo četrdeset godina. Za one koji poznaju prilike u poljoprivredi ljubav prema ovoj uzorno uređenoj stanciji pomalo sliči Platonskoj, ali je anti stresni aktivni boravak u prirodi i uzgoj mediteranskih kultura ipak prava strast. Prošle, izuzetno rodne godine, preradom u poznatoj uljari Grubić u Balama, Brstilo je dobio 200 litara ekstra djevičanskog ulja. Dio toga je prodao i opet uložio u imanje. Da je sve prodao, zaradio bi 20 tisuća kuna. Stari maslinari kažu da više od pola tog iznosa, ne računajući uloženi rad, otpada na troškove. Znači, u najboljoj varijanti Brstilu bi ostalo deset tisuća kuna, ali on kaže da mu novac nije motiv svakodnevnog dolaska na stanciju.

- Kada sam počeo dolaziti na stanciju prvo sam, uz pomoć nekoliko rovinjskih i baljanskih maslinara iz obitelji Sanvicenti i Poropat Bilin, počeo obnavljati zatečene stara stabla. U slijedećim godinama posadio sam još 200 maslina, trećina leccina, a ostalo buže i rošinjole. Zbog nedavne tuče, koja je pogodila sve kulture na ovom području, ove je godine teže ocijeniti ljetinu. Kad je riječ o prosječnom urodu zadnjih godina najizdašniji je leccino, iako ga je ove godine zbog tuče manje. Buža je imala puno cvjetova, ali joj nije pogodovala visoka temperatura, ali ćemo u odnosu na druga područje ipak ćemo imati solidan urod. Rošinjola je zahvalna i ima standardni urod. Nakon prerade maslina u Balama ekološko ekstra djevičansko ulje flaširam pod etiketom, koju je prema mojoj ideji izradio rovinjski dizajner Leo Lanča. Prema ovdašnjem toponimu i obližnjoj crkvi moja etiketa nosi naziv San Cristoforo“ veli Ante Brstilo. 

Prirodna zaštita

Ante Brstilo se bavi ekološkim uzgojem, proučava biodinamiku, pa je na stanciji zadržao preživjele i uvodi nove biljke, stablašice i stabla koje odražavaju njenu bioraznolikost. Ovdje su naime sljubljene raznolike, uglavnom mediteranske kulture, koje se uspješno štite prirodnim ljekovitim biljem, kao što su dalmatinski buhač, salvija, koromač i erba luiđa.

Tu su nadalje žižule i kapare, posađene u gotovo svakom dalmatinskom masliniku. Dokazano je da muhu Carpomya incompleta, koja obitava u krošnji žižule, parazitira parazitoidska osica Opius concolor, koja parazitira i maslinovu muhu. Ako su u masliniku žižule, veća je vjerojatnost da će tu dolaziti i prirodni neprijatelji maslinove muhe, u ovom slučaju osica Opius concolor. Na kaparima je štetna muha Capparimya savastanoi, koju opet osica Opius concolor parazitira, pa je i ta biljka poželjna u masliniku.

Od agruma Brstilo uzgaja mandarine, naranče, limun i kumkvat. Potom su tu za ovaj kraj uobičajene šljive, trešnje i smokve. Od šumskog voća tu su rogač, oskoruša i planika. Tu je i nekoliko otpornih vinovih loza fragole i žuti ogrozd. Plodove ovog voća koristi njegova obitelj, a velik dio poklanja. Bere samonikle biljke, posebno rokulu i crveni zimski radič, sije ljetne i zimske povrtlarske kulture. Da bi imao dovoljno vode izgradio je akumulaciju sličnu cisternu, u kojoj skuplja kišnicu za zalijevanje. Cisterni se, kada je žedan, raduje i ljubimac stancije, ljupki pas mješanac terijer Lu.

Povezane vijesti

• P. S. PULA: Otvaraju "Gospodin Holmes" i "Rock kraljica"
• Festivalski uspjesi filma "Kokoška"
• Stallone rasprodaje uspomene iz filmova