Nikad se syrah nije posadio u većoj mjeri, iako se pokazalo da mu škrta istarska crvenica jako dobro paše. Za razliku od ostatka Hrvatske, u Istru je syrah došao relativno kasno, a za njezino plasiranje bila su zaslužni Marko Geržinić i Bruno Trapan. Geržinić je prve nasade syraha zasadio 2005. godine te je iz prve berbe 2007. u nadolazećoj Vinistri osvojio zlatnu medalju

U Europi su oduvijek rijeke imale veliku ulogu na razvoj vinarstva i vinogradarstva, pa tako i rijeka Rhona. Njezin je tok dugačak 813 km, izvire u Švicarskim Alpama pa se onda spušta kroz jugoistočnu Francusku i zapadno od Marseillea utječe u more. Dolina rijeke Rhone je ujedno i francuska vinska regija, a glavna sorta grožđa je syrah. Ova se sorta grožđa danas nalazi na visokom sedmom mjestu po zasađenosti u svjetskim vinogradima.

Njezino porijeklo je preciznije, iz sjevernog toka rijeke Rhone gdje se nalaze poznata vinogorja u kojima su posađene ove sorte: Hermitage, Côté-Rôtie, Saint Joseph, Cornas i Crozes-Hermitage.

Nakon Francuske, syraha najviše ima u Australiji gdje se naziva shiraz. Syrah je u Hrvatsku stigao 1971. godine iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradom njegovog grožđa, zbog čega se upotrebljava za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju. Prije pet desetljeća, stručni tim predvođen dr. Nevenkom Fazinićem procijenio je da upravo teroir zadarskog zaleđa, preciznije Ravnih kotara, dobro paše ronskim sortama.

Tako su uz syrah posadili i grenache, carignan i cincault. Te su sorte i dalje prisutne u nadinskom kraju. Koliko taj podvelebitski kraj paše syrahu, dokazao je Alen Bibić iz Plastova koji je pred par godina, na tržište plasirao syrah „Bas de Bas“. Ili pak mikrolokacija Korlat na kojoj je Badel 2004. godine, zasadio syrah koji daje jako dobre rezultate. Osim Dalmacije, dobar syrah nalazimo i u Slavoniji u vinarijama Krauthaker i Jakob, te čak dosta južno, u mjestu Komarna, u vinariji Rizman.

Za razliku od ostatka Hrvatske, u Istru je syrah došao relativno kasno, a za njezino plasiranje bila su zaslužna dvojica, tada mladih istarskih vinara - Marko Geržinić i Bruno Trapan. Geržinić je svoje prve nasade syraha zasadio 2005. godine te je iz prve berbe 2007. u nadolazećoj Vinistri osvojio zlatnu medalju. Kasnije su njihov primjer slijedili i još neki vinari, no nikad se syrah nije posadio u većoj mjeri, iako se pokazalo da mu škrta istarska crvenica jako dobro paše. Vinarija Geržinić iz Ohnići kraj Vižinade danas obrađuje deset hektara vlastitih vinograda, a na tržištu su prisutni s osam etiketa vina. Osim vina, rade i izvrsno maslinovo ulje te obrađuju 1000 maslina na tri hektara zemlje.

Godišnja proizvodnja vinarije je 45.000 butelja, od čega polovica otpada na malvaziju istarsku. Zanimljivo, drugo najtraženije Geržinićevo vino je izvrsni rose koji je već dugi niz godina među boljima u Hrvatskoj. Ne smijem zaboraviti ni jako dobri chradonnay i sauvignon blanc dok syraha ova vinarija proizvede oko 4.000 butelja godišnje. Danas bih Vas, dakle, upoznao s Geržinićevim syrahom iz berbe 2017., kojeg se sjećam s kušanja na ocjenjivanju za Vinistru 2018. To vino je na ocjenjivanje dostavljeno direktno iz bačve te nije bilo ni blizu ovome što sam danas kušao. Ručna berba odrađena je krajem rujna, a nakon prerade slijedila je maceracija od 12 dana te potom odležavanje u malim barrique drvenim bačvama godinu dana. Kombinacija bačvi je 85 posto rabljenih i 15 posto novih, a vino je punjeno u bocu točno prije godinu dana. Krasi ga lijepa, elegantna, rubin crvena boja, bistro je i djelomično gusto. Vino sam pred degustaciju ostavio u većoj bordoškoj čaši da se nadiše kako bi se pokazalo u punome sjaju.

Karakteristike

Na prvo mirisanje javlja se nota bobičastog voća u obliku crnog ribizla i borovnice, potom se javlja nota suhih šljiva. Kasnije dolazi i nota dima, bijeloga papra, prašine i nota vanilije te malo cimeta, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i mekano, a s druge strane ima solidnu svježinu, fine tanine, ukusno je i krasi ga srednje tijelo. Ovaj Geržinićev syrah je uravnotežen, intenzivnost okusa mu je djelomično izražena, a trajnost okusa je djelomično trajna do trajna. Vino ima finu kakvoću, harmonično je, a na aftertasteu javlja se nota borovnice. Vino je u izvrsnoj formi za trošenje, a u dobrim uvjetima čuvanja može potrajati barem pet, šest godina. Enogastronomski sam ga sljubio uz odrezak tune sa žara.

Povezane vijesti

• Iz Istre Rossijev Cabernet Sauvignon, iz Njemačke Woodlandov gin
• ENOTEKA: Žuti muškat Allegro Dobravac
• Odležana malvazija in Sylvis Arbor