Ostaci ručka u hladnjaku: Hrana može izgledati i mirisati dobro, a ipak biti opasna za jelo

Ostaci ručka često se spremaju za idući dan, no koliko dugo kuhana hrana može stajati u hladnjaku prije nego što postane rizična za jelo? Iako se mnogi oslanjaju na miris, okus ili izgled, stručnjaci ističu da to nisu pouzdani pokazatelji ispravnosti. Posebno treba paziti s jelima koja sadrže rižu jer za njih vrijede kraći rokovi. Agencije za sigurnost hrane širom svijeta uglavnom se slažu da bi se kuhana jela trebala pojesti unutar dva do četiri dana, ovisno o vrsti namirnica i preporukama, prenosi Index.hr.

Različite preporuke o rokovima

Američka Služba za sigurnost i inspekciju hrane (FSIS) navodi da se ostaci kuhanih jela mogu čuvati u hladnjaku tri do četiri dana. Nakon tog razdoblja raste rizik od trovanja hranom, a problem je što štetne bakterije često ne mijenjaju okus, miris ni izgled hrane.

Preporuka se odnosi na kuhano meso, piletinu, juhe i variva poput graha ili gulaša. Neke su agencije ipak opreznije. Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) savjetuje da se ostaci pojedu unutar dva dana, dok australska agencija za hranu Novog Južnog Walesa preporučuje rok od tri dana.

Poseban oprez s jelima od riže

Najveći oprez potreban je kod jela s rižom. Novozelandska agencija za sigurnost hrane objašnjava da sirova riža može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje preživljavaju kuhanje. Ako se kuhana riža ne ohladi i ne spremi pravilno, bakterije se mogu razmnožiti i ugroziti zdravlje. Zato ta agencija preporučuje da se jela s rižom pojedu unutar dva dana. Isti rok navodi i australska agencija za kuhanu rižu i tjesteninu.

To znači da bi jela poput punjenih paprika, sarme s rižom, pilava i rižota trebalo pojesti prije nego neka druga kuhana jela, pod uvjetom da su pravilno pohranjena. Novozelandska agencija rok od dva dana preporučuje i za kuhana jela koja se poslužuju hladna, primjerice krumpir-salatu ili salatu od tjestenine, dok za neka jela koja se podgrijavaju dopušta rok do četiri dana.

Pravilno hlađenje i čuvanje hrane

Osim roka trajanja, ključan je i način na koji se hrana čuva. Ostatke treba ohladiti i staviti u hladnjak što prije, a najkasnije dva sata nakon kuhanja. Australska agencija savjetuje da se veće količine hrane podijele u manje, plitke posude kako bi se brže ohladile. Hranu je najbolje čuvati u poklopljenim posudama, a ne na otvorenim tanjurima.

Temperatura u hladnjaku ne bi smjela prelaziti 4 °C. Ostatke koji su na sobnoj temperaturi stajali dulje od četiri sata treba baciti. Ako su izvan hladnjaka bili između dva i četiri sata, treba ih odmah pojesti, a ne ponovno spremati. Kod podgrijavanja je važno da se cijelo jelo ravnomjerno zagrije, uključujući sredinu. Britanska agencija FSA uz to preporučuje da se hrana podgrijava samo jednom.

Zamrzavanje kao najsigurnija opcija

Ako procijenite da kuhanu hranu nećete pojesti unutar preporučenog roka, najbolje ju je zamrznuti što prije. Prema britanskoj Agenciji za standarde hrane, pravilno zamrznuta hrana ostaje sigurna za jelo jako dugo, ali joj kvaliteta s vremenom opada. Zato je preporuka potrošiti je unutar tri mjeseca. Odmrznute ostatke treba pojesti unutar 24 sata, a ponovno zamrzavanje se ne preporučuje.

Najvažnije je upamtiti da ugodan miris i dobar izgled nisu jamstvo da je hrana sigurna. Pravilno hlađenje, čuvanje u hladnjaku i poštivanje preporučenih rokova najbolji su načini da se smanji rizik od trovanja hranom.

Povezane vijesti

• Mislite da zamrzivač ubija bakterije u hrani? Istina bi vas mogla iznenaditi
• Izgleda dobro ali ne znači da je sigurno: Znakovi da ostatke hrane više ne smijete jesti
• Ovo možda radite svaki dan, a može vas otrovati: Stručnjaci otkrili što je stvarno opasno u kuhinji