BRASILIA

Drugi mjesec za redom ubrzava se uništavanje amazonske prašume

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Deforestacija brazilskih kišnih šuma povećala se u travnja 43 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te se uništavanje prašume uoči godišnje sezone požara ubrzalo drugi mjesec za redom, pokazuju preliminarni podaci vladine agencije.  

U prva četiri mjeseca 2021. deforestacija u brazilskoj Amazoni iznosila je 1157 četvornih kilometara, što je četiri posto manje u odnosu na godinu ranije, objavio je državni istraživački institut - INPA.

Brazil je pod snažnim međunarodnim pritiskom da zauzda uništavanje najveće tropske kišne šume na svijetu, što je od ključne važnosti za sprečavanje klimatske katastrofe.

Naime, kišne šume apsorbiraju goleme količine stakleničkih plinova. Amazonska prašuma i druge tropske šume upijaju između 90 i 140 milijardi tona ugljika i tako doprinose stabilizaciji svjetske klime, dok su prokrčene šume, nasuprot tome, najveći izvor stakleničkih plinova.

Na samitu svjetskih lidera o klimi, kojeg je organizirao SAD, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro je kazao da će povećati izdvajanje za okoliš te da će do 2030. potpuno stati na kraj deforestaciji.

Američka administracija želi smjesta vidjeti napore usmjerene protiv krčenja šuma te je voljna financijski pomoći mjere za očuvanje tog prirodnog blaga.

Od kada je Bolsonaro preuzeo vlast 2019., ilegalna sječa i šumski požari su dosegli velike razmjere te je 2020. zabilježena rekordna deforestacija Amazone.

Amazonska prašuma je dom 10 posto svjetskih vrsta, uključujući 40 tisuća vrsta biljaka, 3000 vrsta slatkovodne ribe, preko 370 vrsta gmazova i 2,5 milijuna vrsta insekata.
Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. je zadan cilj da se globalno zatopljenje ograniči na ispod dva stupnja u usporedbi s predindustrijskim vremenom te nužno sadrži i očuvanje šuma.

UN-ovi podaci iz 2015. pokazuju da je Brazil jedna od deset zemalja na svijetu u kojima je ispuštanje stakleničkih plinova na najvišoj razini. Brazil se obvezao reducirati stakleničke plinove do 2030. za 43 posto u usporedbi sa stanjem iz 2005. godine.

Kako bi se taj cilj ostvario, zemlja se obvezala da će povećati udio održive bioenergije te da će, između ostalog, ponovno pošumiti dvanaest milijuna hektara zemlje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini