Gotovo 3,8 milijardi ljudi moglo bi se do 2050. godine suočavati s ekstremnim vrućinama, i dok će tropske zemlje snositi najveći teret, i hladnije regije morat će se prilagoditi, upozorili su znanstvenici u ponedjeljak.

Potražnja za hlađenjem "drastično" će se povećati u golemim zemljama poput Brazila, Indonezije i Nigerije, gdje stotine milijuna ljudi nemaju klima uređaje ni druga sredstva za borbu protiv vrućine.

No čak i umjereno jačanje toplijih dana moglo bi imati "ozbiljan utjecaj" na zemlje koje nisu navikle na takve uvjete poput Kanade, Rusije i Finske, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.

U novoj studiji proučavali su različite scenarije globalnog zatopljenja kako bi predvidjeli koliko često bi ljudi u budućnosti mogli doživjeti temperature koje se smatraju neugodno visokima ili niskima.

Otkrili su "da se predviđa da će se broj stanovnika koji doživljava ekstremne vrućine gotovo udvostručiti" do 2050. godine ako prosječne globalne temperature porastu za 2 °C u odnosu na one iz predindustrijskog doba.

No, većina utjecaja osjetila bi se još ovog desetljeća kako se svijet ubrzano približava granici od 1,5 °C, rekao je za AFP glavni autor studije Jesus Lizana.

„Ključna poruka je da je potreba za prilagodbom ekstremnim vrućinama hitnija nego što se prije mislilo“, rekao je okolišni znanstvenik Lizana.

„Nova infrastruktura, poput održive klimatizacije ili pasivnog hlađenja, mora se izgraditi u sljedećih nekoliko godina kako bismo se pobrinuli da se ljudi mogu nositi s opasnom vrućinom.“

Dugotrajna izloženost ekstremnim vrućinama može nadvladati mogućnosti prirodnih sustava hlađenja tijela, pri čemu se javljaju problemi od vrtoglavice i glavobolje do zatajenja organa i smrti.

Ona se često naziva tihim ubojicom jer do većine smrti od vrućine dolazi postupno budući da se unutarnji termostat tijela uruši zajedničkim djelovanjem visoke temperature i drugih čimbenika okoliša.

Zbog klimatskih promjena toplinski su valovi dulji i intenzivniji pa će pristup hlađenju, posebno klimatizaciji biti ključan u budućnosti.

Zanemarivanje upozorenja odnosi živote

Studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, predviđa da bi 3,79 milijardi ljudi diljem svijeta moglo biti izloženo ekstremnim vrućinama do sredine stoljeća.

To bi „drastično“ povećalo potražnju za energijom za hlađenje u zemljama u razvoju u kojima bi se osjetile najteže zdravstvene posljedice. Indija, Filipini i Bangladeš bili bi među najpogođenijim populacijama.

Najznačajnija promjena u "danima hlađenja", tj. temperaturama dovoljno visokim da zahtijevaju hlađenje, uglavnom klima uređajima ili ventilatorima, predviđena je u tropskim ili ekvatorijalnim zemljama, posebno u Africi.

Srednjoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil zabilježili su najveći porast opasno visokih temperatura.

"Jednostavno rečeno, teret ovog trenda na koji naša studija upozorava, da će dani postati sve topliji, snosit će već najugroženiji ljudi", rekla je za AFP klimatologinja za gradove i koautorica istraživanja Radhika Khosla.

No, bogatije zemlje u tradicionalno hladnijim klimama također se "suočavaju s velikim problemom, iako mnogi to još ne shvaćaju", dodala je.

Recimo, zemlje poput Kanade, Rusije i Finske mogle bi doživjeti nagli pad "dana grijanja", temperatura dovoljno niskih da zahtijevaju grijanje u zatvorenom prostoru, u scenariju od porasta za 2°C od predindustrijskog doba.

Međutim, čak bi se i umjeren porast toplijih temperatura jače osjetio u zemljama koje nisu dizajnirane da izdrže toplinu, rekli su autori.

U tim zemljama kuće i zgrade obično se grade tako da se maksimizira sunčeva svjetlost i smanji ventilacija, a javni prijevoz vozi bez klimatizacije.

Neke zemlje s hladnijom klimom mogle bi zabilježiti pad računa za grijanje, rekao je Lizana, ali s vremenom bi te uštede vjerojatno bile zamijenjene troškovima hlađenja, uključujući i Europu gdje je klimatizacija još uvijek rijetka.

„Bogatije zemlje ne smiju sjediti prekriženih ruku i uzdati se da će biti u redu. Uglavnom su opasno nespremne na vrućine koje dolaze u sljedećih nekoliko godina“, zabrinut je autor studije. 

Povezane vijesti

• Razorni požari u budućnosti bi mogli postati uobičajeni, upozoravaju znanstvenici
• Iskrčeni dijelovi Amazonije emitiraju više CO2 nego što ga apsorbiraju
• Istraživanje: Bogati su najodgovorniji za klimatske promjene