Ilustracija (Pexels)
Vodeći kardiolog izdvojio je tri namirnice koje bi osobe koje žele sniziti kolesterol trebale ograničiti, a jednu od njih nazvao je i "kolesterolskom bombom". Dr. Steven Lome, kardiolog iz bolnice Rush Copley u Aurori u Illinoisu, gostujući u podcastu Physicians Committee govorio je o namirnicama koje, po njegovu mišljenju, najviše otežavaju držanje kolesterola pod kontrolom, prenosi Index.hr
Prije toga važno je razumjeti osnovnu razliku između HDL i LDL kolesterola. HDL se često naziva "dobrim" kolesterolom jer pomaže uklanjati kolesterol iz krvi, dok je povišen LDL, takozvani "loši" kolesterol, povezan s većim rizikom od srčanih i moždanih bolesti. Zasićene masti posebno pridonose povišenju LDL kolesterola.
Zato je cilj održavati zdravu razinu HDL kolesterola, a LDL držati pod kontrolom. Dr. Lome među glavnim prehrambenim problemima izdvaja mesne prerađevine, crveno meso i jaja.
"Prerađevine poput parizera, salama i kobasica izuzetno su bogate zasićenim mastima, koje najviše povisuju kolesterol", objasnio je. "Sadrže i dosta prehrambenog kolesterola, a važno je znati da on nije esencijalna hranjiva tvar. Smatram da su mesne prerađevine daleko najgore." Njegov je stav u skladu sa širim preporukama da se ograniči unos zasićenih masti i prerađenog mesa.
"Nakon toga bih naveo crveno meso, koje je također bogato zasićenim mastima i kolesterolom, pa biste ga zaista trebali ograničiti. A zatim dolaze jaja", dodao je. Američke i druge kardiološke preporuke doista savjetuju da se ograničavaju visokomasni životinjski proizvodi, uključujući crveno meso, osobito kod osoba koje već imaju povišen kolesterol ili druge čimbenike rizika.
Dr. Lome posebno je izravan bio kad je govorio o jajima. "Jaja su kolesterolska bomba, tako ih ljudi zovu. Žumanjak je pun kolesterola. U većini istraživanja jaja su glavni izvor prehrambenog kolesterola u američkoj prehrani", rekao je. No oko jaja je znanstvena slika ipak nijansiranija nego što to zvuči iz same izjave.
Utjecaj prehrane na razinu kolesterola tema je brojnih istraživanja, a rezultati nisu uvijek jednoznačni.
Jedno novije istraživanje pokazalo je da je veći unos jaja, kad je udružen s većim unosom vlakana, povezan s nižim ukupnim i LDL kolesterolom, što upućuje na to da učinak jaja uvelike ovisi o ukupnom obrascu prehrane.
S druge strane, meta analiza objavljena u časopisu Nutrients pokazala je da dugotrajno veća konzumacija jaja može biti povezana s višim LDL kolesterolom i nepovoljnijim omjerom LDL-a i HDL-a, iako su autori istaknuli da su potrebna dodatna dugoročna randomizirana istraživanja.
Ipak, još jedan noviji pregled istraživanja zaključio je da kolesterol iz jaja za većinu ljudi vjerojatno ima ograničen i klinički malen učinak na kolesterol u krvi i kardiovaskularni rizik. Zato je možda najpoštenije reći da jaja nisu jednako problematična za sve, nego njihov učinak ovisi o količini, ostatku prehrane i individualnom riziku.
Kad je riječ o crvenom i prerađenom mesu, dokazi su dosta ujednačeniji. Istraživanje Sveučilišta Oxford pokazalo je povezanost veće konzumacije crvenog i prerađenog mesa s većim rizikom od ishemijske bolesti srca. Koautorica dr. Keren Papier tada je rekla da su crveno i prerađeno meso već ranije dosljedno povezivani s rakom crijeva, a njihovi nalazi sugeriraju da igraju ulogu i u bolestima srca.
Noviji sustavni pregledi također upućuju na to da je zamjena crvenog mesa biljnim izvorima proteina povezana s povoljnijim promjenama LDL kolesterola i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika.
Zaključno, ako netko pokušava sniziti kolesterol, najčvršći savjet i dalje je ograničiti prerađeno i masnije crveno meso te smanjiti unos zasićenih masti. Kod jaja je slika složenija, pa njihov utjecaj treba promatrati u kontekstu cijele prehrane i osobnog zdravstvenog rizika. Za individualne preporuke najpametnije je razgovarati s liječnikom i provjeriti lipidni profil.