ZAGREB

Časopis "movements" posvećen migracijama "Balkanskom rutom"

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Novi migracijski pakt Europske komisije, nastavak je dobro poznate europske politike zastrašivanja, militarizacije i brutalnosti te pretvaranja Balkana u tamponsku zonu, ističe se u posebnom, netom objavljenom broju međunarodnog časopisa "movements".

Na petu godišnjicu proboja restriktivnog i represivnog europskog režima kontrole granica, časopis za kritične studije migracija i graničnog režima "movements" objavio je poseban broj posvećen povijesnim mjesecima 2015. i 2016. godine, kao i graničnim politikama i migracijskim borbama koje su uslijedile.

Kritička analiza migracija

Izravna veza između vatre koja je prije dvadesetak dana poharala izbjeglički kamp Moria na grčkom otoku Lesbosu i eskalacije nečovječnih uvjeta na Balkanu gdje je zapelo nekoliko tisuća ljudi, jest europska politika koja ne nudi ništa drugo osim zastrašivanja, militarizacije i brutalnosti, kaže se u popratnoj objavi redakcije dostavljenoj medijima.

Posebno izdanje pod naslovom "Unutarnja granica: Europski granični režim na Balkanu" (The Frontier Within: The European Border Regime in the Balkans) okuplja širok spektar priloga koji preispituju najutjecajnija tumačenja Balkana i restriktivnog europskog graničnog režima, te iznose kritičku analizu njegovih temeljnih mehanizama, simboličkih osnova i infrastrukture, dodaje se.

Časopis donosi različite kategorije priloga od akademskih članaka, preko izvještaja i intervjua do eseja. Svi se temelje na dugotrajnim istraživanjima kao i aktivističkim, volonterskim i drugim angažmanima te pokazuju da su otpor, solidarnost i proizvodnja kontra-znanja svugdje oko nas, kaže se u časopisu.

Posebno izdanje uredili su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Barbara Beznec s Instituta za slovensko iseljeništvo i migracije i Andrej Kurnik s Fakulteta za društvene znanosti iz Ljubljane, Marta Stojić Mitrović s Etnografskog instituta SANU iz Beograda, te Sabine Hess i Marc Speer sa Sveučilišta u Göttingenu.

Nastanak "Balkanske rute"

Sve do zadnjeg vala migracija iz 2015., Balkanska ruta bila je pretežno nevidljiva široj europskoj javnosti. Do tada je na Zapadu bila poznata kao naziv za rutu krijumčarenja droge i oružja, a migracije s istoka uglavnom su se odvijale preko Italije, objašnjava se u uvodnom članku.

Potom se od tajne faze, 2015. godine i prvih mjeseci 2016. godine razvijao do otvorene rute i formaliziranog koridora, pa opet do nevidljive rute. Te su različite faze bile rezultat državnih ili EU-ovih pristupa, ali su na njega utjecale i praksi mobilnosti, aktivnosti aktivista, volontera i nevladinih organizacija, medijsko izvještavanje, itd. Isto se odnosi i na njegovo zatvaranje, ističe se u uvodnom tekstu.

Zatvaranje koridora i pooštrena granična kontrola rezultirali su velikom transformacijom balkanske rute i načina kretanja, neredovitim kretanjima preko granica ili očajnog putovanja natrag u Grčku, a zatim opet natrag na sjever.

Ruta se proširila na više ogranaka, posebno preko Bosne i Hercegovine, gdje su ljudi postavljali takozvane "kampove u džungli" te zemlje, došlo je do eskalacija graničnog nasilja u Hrvatskoj, do lančanih odbacivanja iz Slovenije, te značajnih financijskih ulaganja EU u kontrolu granica u Hrvatskoj i infrastrukturu kampova u susjednim zemljama.

Umjesto kretanja naprijed – kruženja

Dominantan oblik kretanja tada su postala kruženja u regiji, koja su rezultirala s mnogo petlji, u kojima su zamagljene razlike između ulaska i izlaska u zemlje u regiji. Balkanska ruta transformirala se u "Balkanski krug", kaže se.

Balkanska ruta u cjelini posljednjih godina postaje sve nevidljivija za promatrače iz EU-a. Izvještaji u medijima sveli su se na opise žalosnih uvjeta u određenim čvorištima, poput vojarne u Beogradu, kampa Vučjak u BiH ili nasilnih odbijanja iz Hrvatske kojima je posvećena pozornost širom EU i svijeta. Međutim, ta se spektakularizacija u medijima rijetko izravno pripisivala posljedicama EU granične politike, a znatno češće s nesposobnošću balkanskih država da upravljaju migracijama ili upravljaju njima bez očite upotrebe nasilja, kaže se u časopisu.

Grupe solidarnosti umrežavaju se, razmjenjuju znanje i prakse, ali istovremeno se suočavaju s povećanom kriminalizacijom svojih aktivnosti. Javno mnijenje u različitim nacionalnim državama znatno se oblikuju pod utjecajem krajnjih desničarskih skupina koje migrante i migracije povezuju s opasnostima, zaključuje se.

Međunarodni časopis "movements" posvećen je migracijskim kretanjima, kao i pokušajima upravljanja tim kretanjima. Promiče interdisciplinarne studije migracija i režima granica kako bi pridonio stvaranju relevantnih uvida u kompleksne stvarnosti migracija i strukture moći te utemeljenoj kritici aktualnih obrazaca upravljanja migracijama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini