Više od tri desetljeća nakon svoje prve premijere, povijesno iznimno važan dokumentarni serijal "Heroes of Hope", koji je 1994. godine producirala američka televizijska kuća WTNH News 8 (Channel 8) iz savezne države Connecticut, ponovno je učinjen dostupnim američkoj i hrvatskoj javnosti "Heroes of Hope" nadilazi okvire televizijskog serijala. Riječ je o interdisciplinarnom, povijesnom dokumentarcu koji jedinstveno spaja forenzičku znanost, medicinu, međunarodno humanitarno pravo i odgovorno istraživačko novinarstvo, potvrđujući da znanstvena metodologija – čak i u uvjetima najbrutalnijih agresija i oružanih sukoba – može biti čvrst temelj istine, profesionalnog integriteta i poštovanja prema žrtvama.

Povijesni dolazak američkog tima forenzičara i novinara WTNH News 8 u Hrvatsku

Serijal je nastao nakon što je WTNH News 8 1994. godine, prihvatio poziv dr. Henryja C. Leeja, jednog od najutjecajnijih forenzičara 20. stoljeća, dr. Dragana Primorca, tada već međunarodno afirmiranog mladog znanstvenika, te Stephena Skakela, direktora američke humanitarne organizacije AmeriCares, da posjete Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te se osobno uvjere u razmjere stradanja nedužnih žrtava ratova na području bivše Jugoslavije. Dr. Primorac više je puta isticao kako je u tim nastojanjima imao snažnu potporu Barbare Bush, supruge tadašnjeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha, koja je u AmeriCaresu imala strateški važnu ulogu i čiji je angažman bio ključan za međunarodnu vidljivost humanitarne i znanstvene misije u Hrvatskoj.

Pripreme, započete početkom 1993. godine, kulminirale su u ožujku 1994., kada u Hrvatsku – u pratnji dr. Primorca – dolazi eminentni multidisciplinarni tim vodećih američkih stručnjaka. Tim su činili dr. Michael Baden, svjetski priznati sudski patolog; dr. Barbara Wolf, stručnjakinja za forenzičku analizu; dr. Henry C. Lee; Mitchell Kennedy iz kompanije PerkinElmer, ključne za primjenu tada najsuvremenijih genetičkih tehnologija; a timu se potom pridružio i dr. Moses Schanfield, jedan od vodećih američkih forenzičkih genetičara. Zajedno s hrvatskim stručnjacima – dr. Šimunom Anđelinovićem i dr. Marijom Definis-Gojanović – ovaj je tim po prvi put američkoj, ali i svjetskoj javnosti, sustavno i znanstveno utemeljeno predstavio identifikaciju žrtava Domovinskog rata, oslonjenu isključivo na forenzičke dokaze, a ne na političke interpretacije.

Prva povijesna identifikacija žrtava masovnih grobnica DNA tehnologijom

Znanstvena srž serijala "Heroes of Hope" leži u činjenici da dokumentira prvu povijesnu primjenu DNA tehnologije za identifikaciju žrtava masovnih grobnica u ratnim uvjetima. Kamera WTNH-a bilježi cjelokupan proces: od ekshumacija na terenu, preko laboratorijskih analiza, do konačnih identifikacija i susreta s obiteljima nestalih. Serijal se temelji na empirijskim dokazima, validiranim protokolima i rigoroznim znanstvenim načelima, uz dosljedno poštivanje etičkih standarda forenzičke medicine i dostojanstva žrtava. Posebna važnost tog pionirskog rada potvrđena je objavom rezultata u Journal of Forensic Sciences, službenom časopisu Američke akademije forenzičkih znanosti. Riječ je o prvom znanstveno recenziranom radu koji je pokazao da se DNA identifikacija može uspješno koristiti u identifikaciji skeletnih ostataka, žrtava masovnih grobnica (Primorac D., Andelinovic S., Definis-Gojanovic M., Drmic I., Rezic B., Baden M.M., Kennedy M.A., Skakel S.B., Lee H.C. Identification of war victims from mass graves in Croatia and Bosnia and Herzegovina through the use of DNA typing and standard forensic methods. Journal of Forensic Sciences, 1996; 41: 891–894.) Time je Hrvatska, u trenutku borbe na informativnom i diplomatskom planu, dobila znanstveno verificiran glas pred međunarodnom zajednicom.

Novinarstvo u službi znanosti

Serijal je producirala i vodila Kendra Farn, višestruko nagrađivana američka novinarka i dobitnica nagrade Emmy, dok je kameru potpisivala Laurie LeMay. Njihov suzdržan, ali iznimno snažan autorski rukopis dao je serijalu posebnu emocionalnu dubinu, oslanjajući se na ljudsku dimenziju priče bez ikakvog kompromisa u pogledu znanstvene točnosti, metodološke rigoroznosti ili profesionalne etike.

(Press)

Upravo je ta rijetka sinergija vrhunskog istraživačkog novinarstva i beskompromisne znanstvene metodologije učinila Heroes of Hopejednim od najupečatljivijih i najutjecajnijih dokumentarnih projekata američke televizije 1990-ih godina. Serijal je pokazao kako odgovorno, činjenicama utemeljeno novinarstvo može ne samo informirati, nego i oblikovati globalnu svijest, pridonijeti povijesnom razumijevanju te dostojanstveno i hrabro svjedočiti istinu – čak i u najtežim, emocionalno i politički najkompleksnijim povijesnim trenucima.

Time je WTNH Channel 8 postavio visoki profesionalni standard, potvrdivši da objektivan i znanstveno utemeljen medijski pristup može ostvariti dalekosežan društveni, etički i međunarodni utjecaj, ostavljajući trajni trag u dokumentarnoj i novinarskoj povijesti.

Nasljeđe Henryja Leeja i trajna relevantnost serijala

Posebnu simboličku i etičku težinu nosi činjenica da se serijal ponovno objavljuje svega nekoliko dana nakon smrti prof. Henryja C. Leeja, čija je znanstvena i ljudska ostavština oblikovala moderne standarde forenzičke znanosti diljem svijeta. Udruženi napor njegove obitelji i prof. Primorca omogućio je da se "Heroes of Hope" ponovno učini dostupnim javnosti te da se sagleda – kao trajno svjedočanstvo o ulozi znanosti u utvrđivanju istine.

U vremenu kada se povijesne činjenice sve češće pokušavaju relativizirati ili reinterpretirati, "Heroes of Hope" snažno podsjeća da istina nije rezultat narativa, već može biti utemeljena na čvrstim znanstvenim dokazima. To je pobjeda znanosti nad ideologijom, i ljudskog dostojanstva nad zaboravom. U rijetkim, ali presudnim trenucima povijesti, kamera, znanost i ljudska savjest mogu postati snažniji od svake neistine — a "Heroes of Hope" ostaje trajno svjedočanstvo upravo takvog trenutka.

Obilježavanje značajnih obljetnica tijekom nadolazećeg kongresa u Dubrovniku

Tijekom nadolazećeg kongresa "ISABS and Mayo Clinic 14th Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine”, jednog od najistaknutijih svjetskih znanstvenih događaja u području umjetne inteligencije, biomedicine, precizne medicine te forenzičke i kliničke genetike, Dubrovnik će u lipnju postati središnje mjesto susreta vodećih svjetskih znanstvenika, istraživača i dobitnika Nobelove nagrade. U tom će se iznimnom međunarodnom okruženju svečano obilježiti obljetnice koje su duboko, trajno i globalno obilježile razvoj moderne znanosti, forenzičke medicine i humanitarne primjene znanstvenih dostignuća u službi istine i ljudskog dostojanstva.

Uz komemoraciju u čast nedavno preminulog prof. dr. Henryja C. Leeja, jedne od najsnažnijih i najutjecajnijih osobnosti suvremene forenzičke znanosti, kongres će obilježiti i dva velika jubileja od globalnog značenja. Prvi je 30. obljetnica objave povijesnog znanstvenog rada hrvatskih i američkih znanstvenika u časopisu Journal of Forensic Sciences, kojim je po prvi put nedvosmisleno dokazano da se DNA tehnologija može uspješno, pouzdano i znanstveno utemeljeno primijeniti u identifikaciji skeletnih ostataka velikog broja žrtava iz masovnih grobnica. Tim je istraživanjem otvoreno novo poglavlje u forenzičkoj znanosti, koje je trajno promijenilo način na koji se pristupa utvrđivanju identiteta žrtava u najtežim povijesnim i humanitarnim okolnostima.

Drugi jubilej označava 30 godina od osnivanja ISABS-a (International Society for Applied Biological Sciences), međunarodne znanstvene organizacije sa sjedištem u Hrvatskoj, koja je od samih početaka postavila ambicioznu i vizionarsku misiju interdisciplinarnog povezivanja personalizirane medicine, forenzičke i kliničke genetike te, danas, umjetne inteligencije. Od svojega utemeljenja 1996. godine, pod predsjedanjem prof. dr. Dragana Primorca, ISABS je izrastao u jedno od najuglednijih globalnih središta znanstvene suradnje u području primijenjenih biomedicinskih znanosti, postavši platforma na kojoj se znanstvena izvrsnost neraskidivo povezuje s etičkom odgovornošću i humanitarnim vrijednostima. Konferencije održavane pod okriljem ISABS-a oblikovale su generacije znanstvenika, poticale prijelomne interdisciplinarne koncepte i postavljale međunarodne standarde koji i danas snažno definiraju kliničku, forenzičku i istraživačku praksu. Kongresi koje ISABS organizira u suradnji s jednom od vodećih svjetskih medicinskih institucija, Mayo Clinic i Specijalnom bolnicom Sv. Katarina, izrasli su u jedan od najprepoznatljivijih svjetskih znanstvenih brendova u području personalizirane medicine te forenzičke i antropološke genetike, pritom iznimno snažno globalno pozicionirajući Hrvatsku.

Do danas je na tim prestižnim skupovima sudjelovalo više od 7.000 znanstvenika i oko 800 pozvanih predavača iz 78 zemalja, uključujući i deset dobitnika Nobelove nagrade, čime se Hrvatska učvrstila kao jedna od najvažnijih međunarodnih destinacija u području znanosti, zdravstva i inovacija.

Povezane vijesti

• Dnevnik jednog ratnika: "DEČKI, SADA ULAZITE U VIJETNAM!"
• Srpski predsjednik nahvalio Hrvatsku vojsku
• Dragan Primorac ponovno izabran za predsjednika odbora u AAFS-u