Nova saznanja

Od jedne zabave do desetaka slučajeva: Što znanost kaže o širenju hantavirusa

| Autor: Glas Istre
(Foto: X)

(Foto: X)


Analiza 34 zaraze nakon jedne zabave u Argentini potvrdila je prijenos u zajednici i ulogu tzv. superširitelja - obrazac koji bi mogao objasniti i situaciju na brodu MV Hondius.

Zdravstveni radnici u zaštitnoj opremi evakuiraju pacijente s kruzera MV Hondius u luci Praia na Zelenortskim Otocima, 6. svibnja 2026.

Andski virus, odgovoran za epidemiju na brodu MV Hondius u kojoj su već umrle tri osobe, ne širi se samo bliskim kontaktom. To je zaključak znanstvene studije koja je analizirala epidemiju iste vrste virusa u Argentini 2018. i 2019. godine, kad su zabilježene 34 infekcije i 11 smrtnih slučajeva, pišer El Pais, a prenosi N1

Većina znanstvenih radova navodi da se hantavirus prenosi sa štakora na ljude te da je prijenos među ljudima rijedak. To je dosad potvrđeno samo za andsku varijantu virusa i uglavnom u slučajevima vrlo bliskog kontakta — u bolnicama ili seksualnim odnosima.

No studija objavljena 2020. godine potvrdila je postojanje tzv. superširitelja: osoba koje zbog velike količine virusa i intenzivnog društvenog kontakta mogu zaraziti više ljudi. Procijenjena stopa prijenosa iznosila je 2,12, što znači da jedna zaražena osoba u prosjeku prenosi virus na nešto više od dvije osobe. Na početku pandemije COVID-19 koronavirus je imao stopu prijenosa oko 3.

Prijenos s čovjeka na čovjeka

To ne znači da virus ima pandemijski potencijal, ali pokazuje da se infekcija andskim hantavirusom ne može smatrati samo problemom prijenosa sa glodavaca na ljude: moguć je i prijenos unutar zajednice.

Epidemija analizirana u studiji dogodila se u argentinskim pokrajinama Chubut, Neuquén i Río Negro. Nakon što je virus prenesen sa zaraženih glodavaca, širenje među ljudima započelo je s troje simptomatskih osoba koje su prisustvovale većim društvenim okupljanjima — rođendanskoj zabavi, sprovodu i liječničkom pregledu. Kad je potvrđeno 18 slučajeva, zdravstvene vlasti uvele su izolaciju za zaražene i njihove kontakte. Broj slučajeva ipak je rastao do ukupno 34.

"Smanjenje broja novih slučajeva sugerira da su ove mjere ograničile prijenos s čovjeka na čovjeka“, navodi se u studiji.

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus usporedio je u četvrtak epidemiju na brodu MV Hondius s epidemijom iz Argentine 2018. godine. Rekao je da su u oba slučaja ljudi bili okupljeni u zatvorenom prostoru. "Čini se da je to slučaj i u aktualnoj situaciji“, rekao je na konferenciji za novinare. Pozvao je zemlje da primijene lekcije iz Argentine, posebno praćenje kontakata i izolaciju, kako bi se prekinuo lanac prijenosa.

Kako se širila prva zaraza

Znanstvenici su rekonstruirali prvi događaj prijenosa među ljudima. Dogodio se na rođendanskoj zabavi s oko 100 gostiju. "Bila je to formalna zabava, sa stolovima i oko stotinu ljudi“, objasnio je Gustavo Palacios, jedan od autora studije i mikrobiolog iz bolnice Mount Sinai u New Yorku.

Pacijent broj 1 došao je na zabavu, ali je ostao samo oko 90 minuta jer se počeo osjećati loše i dobio temperaturu. Pet osoba koje su sjedile u njegovoj blizini razvile su simptome hantavirusnog plućnog sindroma između 17 i 24 dana nakon okupljanja. "Postojala je i šesta zaražena osoba koja nije sjedila blizu njega i nismo mogli objasniti kako se zarazila“, prisjeća se Palacios. "Kasnije smo saznali da su se sreli u toaletu i tamo pozdravili.“

Jedan od zaraženih na zabavi — pacijent broj 2 — vjerojatno je bio izvor šest kasnijih infekcija zbog vrlo aktivnog društvenog života. Umro je 16 dana nakon pojave simptoma, a njegova supruga dobila je temperaturu tijekom bdjenja uz pokojnika. Još deset osoba koje su prisustvovale sprovodu i bile u bliskom kontaktu s drugim zaraženim, pacijentom broj 9, razboljele su se između 14 i 40 dana nakon pogreba. Preostalih 12 pacijenata bilo je u kontaktu s barem jednom osobom koja je već pokazivala simptome.

Razlozi za smirenost

"Sve to treba staviti u kontekst“, kaže Palacios. "Dokumentirano je manje od tisuću slučajeva ovog virusa. I u većini slučajeva ne dolazi do sekundarnih lanaca prijenosa.“

Studija objavljena u prestižnom medicinskom časopisu The New England Journal of Medicine bila je iznimna upravo zbog eksplozivnog širenja zaraze. Čak i tada epidemija je ostala relativno ograničena: nakon što su vlasti preporučile dobrovoljnu izolaciju, stopa prijenosa pala je na 0,96. "Kod drugih epidemija zaraznost ne pada tako brzo“, navodi Palacios.

Dodatni razlog za smirenost jest činjenica da se radi o ograničenom lancu prijenosa. U jednom trenutku virus jednostavno prestaje širiti se. "Kod hantavirusa postoji slijepa ulica — trenutak kada prijenos staje. Nakon tri kruga prijenosa, što je najviše što smo dosad vidjeli, virus više ne ide dalje“, objašnjava mikrobiolog.

"Moramo ponovno procijeniti prijetnju koju predstavlja ovaj virus“

To nije slučaj s virusima poput gripe ili koronavirusa, koji se mogu širiti eksponencijalno. Situacija je sličnija mpoxu (nekadašnjim majmunskim boginjama), bolesti koju je Palacios također proučavao. "Kod mpoxa smo pokazali prijenos kroz sedam generacija zaraze, a ipak smo ga opisivali kao virus niske zaraznosti“, kaže.

Rad Palaciosovog tima bio je pionirski. Znanstvenici su i ranije sumnjali da je andski virus — najopasniji član obitelji hantavirusa — jedini sposoban za prijenos među ljudima, ali to nikada prije nije bilo znanstveno potvrđeno. U ovom slučaju istraživači su koristili serološka testiranja, praćenje kontakata i genomsku analizu kako bi dokazali prijenos s čovjeka na čovjeka.

"Moramo ponovno procijeniti prijetnju koju predstavlja ovaj virus“, rekao je Palacios nakon objave studije 2020. godine. "Nedostatak odobrenih terapija, mogućnost šireg prijenosa i visoka stopa smrtnosti razlog su za zabrinutost.“

Smrtnost od 32 posto

Andski virus prošle je godine u Argentini imao smrtnost od 32 posto. Kada dođe do komplikacija može se razviti hantavirusni plućni sindrom, čija smrtnost doseže 38 posto.

Europske i azijske vrste hantavirusa mnogo su manje opasne. Čak ni američka varijanta, koja ima sličnu smrtnost, ne prenosi se među ljudima. Palacios smatra da upravo zato znanstvenu zajednicu nije bilo lako uvjeriti u opasnost i zaraznost argentinske varijante. Čak i danas neka istraživanja umanjuju mogućnost širenja među ljudima i ograničavaju ga na bolničke ili seksualne kontakte — stav koji se još uvijek pojavljuje i u medijskim izvještajima.

No Palacios koristi drugačiju definiciju bliskog ili rizičnog kontakta: "U ovoj studiji — i bili smo vrlo strogi — to je bila osoba koja je provela najmanje 30 minuta unutar jednog metra od zaražene osobe.“

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama