Prihvatite svoje osjećaje

Toksična pozitivnost predstavlja rizik za mentalno zdravlje

| Autor: Hina
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću. 

U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci. 

"Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati", rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP). 

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost. 

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je "važno dopuštati cijeli raspon osjećaja". 

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: "Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji". 

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji. 

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu. 

"Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom", rekla je. "Isto je s negativnim emocijama". 

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres. 

"Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti". 

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: "Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom", objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: "One nam daju važne signale da nešto nije u redu", dodaje profesorica. 

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe. 

"Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak". 

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom. 

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila. 

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu. 

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte. 

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života. 

"Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti", rekla je Schütz. 

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići? 

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – 'mindfullness' pomaže pri radu na svim osjećajima. 

"Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?", objašnjava Schütz. 

"Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima", zaključuje. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater