Ilustracija (Arhiva)
Ah, opet ta online nastava. Opet ćemo mi morati sve raditi s djecom – kažu neki od roditelja. Je li to uistinu u svakoj školi tako?
Iako su škole u razdoblju početka pandemije prešle na online nastavu bez ikakvih priprema, relativno su se dobro snašle. Naravno, bilo je tu povuci-potegni metoda, ali odgojno-obrazovni rad se nastavio. Recimo to tako da je uhodavanje u online nastavu bilo u ožujku, te bi u ovom valu pandemije online nastava trebala teći bez većih poteškoća.
U više se istarskih škola tijekom ove školske godine 2020/2021., ako ne i u svima, dogodilo da učenici odlaze u izolaciju i prelaze na online nastavu.
Neki učenici su to dočekali s oduševljenjem, a neki su oštro protiv online nastave. Razloga za i protiv ima i više nego dovoljno. No, ipak je malo upitno, kako ova Z-generacija, digitalni urođenici imaju poteškoće u online okruženju. Je li sintagma "digitalni urođenici" zapravo sinonim za "izvrsni igrači online igrica".
U očima učenika, razred se najednom nalazi u sobi učenika. Teško je održati koncentraciju pored učestalih distraktora u domu djeteta, osim ako dijete nema zasebno odvojen prostor. Učenici su većinski zakinuti za uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa u razredu i školi, nedostaje im razredna klima, kretanje, neki bi rekli "živa riječ".
Učitelji tijekom online nastave uglavnom imaju skoro pa neograničeno radno vrijeme. Komunikacija između učenika i učitelja odvija se u jutarnjim i popodnevnim, a nerijetko i večernjim satima.
Šalju se zadaće, traže dodatna pojašnjenja i slično. Iako razne aplikacije služe da učitelj poboljša ili inovira svoje metode u radu tijekom online nastave, ni to nije toliko jednostavno, pogotovo ako učitelj održava nastavu u više razreda.
Iz navedenoga proizlazi da ni učenicima ni učiteljima nije lako kada se govori o online nastavi, neovisno o tome imate li najbrži internet i najskuplji laptop. Postoje neke stvari u školi koje u online nastavi djeca ne mogu dobiti, a ne može ni učitelj.
Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.
Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.
Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.