Najbrže europsko superračunalo Jupiter bit će predstavljeno u petak u Njemačkoj, a njegovi operateri nadaju se da će Starom Kontinentu moći pomoći u širokom spektru izazova, od klimatskih istraživanja do hvatanja koraka u utrci u umjetnoj inteligenciji.

Evo što sve trebate znati o sustavu koji se može pohvaliti kombiniranom snagom od oko milijun pametnih telefona.

Što je superračunalo Jupiter?

Smješteno u superračunalnom centru Juelich na zapadu Njemačke, to je prvo europsko "egzamjerno" superračunalo  - što znači da će moći izvoditi najmanje jedan trilijun (ili milijardu milijardi) izračuna u sekundi.

Sjedinjene Države već imaju tri takva računala, kojima upravlja ministarstvo energetike.

Jupiter je smješten u centru koji se prostire na oko 3600 četvornih metara, što je otprilike pola veličine nogometnog igrališta, a sadrži procesore i oko 24 000 Nvidia čipova, koje preferira industrija umjetne inteligencije.

Pola od 500 milijuna eura za razvoj i pokretanje sustava tijekom sljedećih nekoliko godina dolazi iz Europske unije, a ostatak financira Njemačka.

Ta ogromna računalna snaga bit će dostupna istraživačima iz brojnih područja i tvrtkama radi obuke modela umjetne inteligencije.

"Jupiter je skok naprijed u svojstvima računalstva u Europi", rekao je za AFP Thomas Lippert, voditelj centra Juelich, dodajući da je 20 puta snažniji od bilo kojeg drugog računala u Njemačkoj.

Kako može pomoći Europi u utrci umjetne inteligencije?

Lippert kaže da je Jupiter prvo superračunalo koje se može smatrati međunarodno konkurentnim za obuku modela umjetne inteligencije u Europi, koja u tom sektoru zaostaje za SAD-om i Kinom.

Prema izvješću Sveučilišta Stanford objavljenom ranije ove godine, institucije sa sjedištem u SAD-u proizvele su 40 "značajnih" modela umjetne inteligencije (AI), ili onih koji se smatraju posebno utjecajnima, u 2024. godini, u usporedbi s 15 kineskih i samo tri europska.

"To je najveći stroj za umjetnu inteligenciju u Europi", rekao je za AFP Emmanuel Le Roux, voditelj naprednog računarstva u Evidenu, podružnici francuskog tehnološkog diva Atosa.

Jupiter je izgradio konzorcij koji se sastoji od Evidena i njemačke grupe ParTec.

Jose Maria Cela, viši istraživač u Superračunalnom centru u Barceloni, rekao je da je novi sustav "vrlo značajan" za napore u obuci modela AI-a u Europi.

"Što je računalo veće, to je bolji model koji se razvija umjetnom inteligencijom", objasnio je za AFP.

Veliki jezični modeli (LLM) obučavaju se na ogromnim količinama teksta i koriste se u generativnim AI chatovima poput OpenAI-jeva ChatGPT-a i Googleovog Geminija.

Unatoč tome, budući da se Jupiter i dalje zasniva na američkim Nvidijinim čipova, to računalo još uvijek uvelike ovisi o američkoj tehnologiji.

Dominacija američkog tehnološkog sektora postala je izvor sve veće zabrinutosti kako su se odnosi između SAD-a i Europe pogoršali.

Za što se još može koristiti računalo?

Jupiter ima širok raspon drugih potencijalnih upotreba osim obučavanja modela AI-a.

Istraživači ga žele koristiti za stvaranje detaljnijih, dugoročnih klimatskih prognoza za koje se nadaju da mogu točnije predvidjeti vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja poput toplinskih valova.

Le Roux je rekao da trenutačni modeli mogu simulirati klimatske promjene tijekom sljedećeg desetljeća.

"S Jupiterom, znanstvenici vjeruju da će moći predviđati do najmanje 30 godina, a u nekim modelima možda čak i do 100 godina", dodao je.

Drugi se nadaju da će moći realističnije simulirati procese koji se odvijaju u ljudskom mozgu, što bi moglo biti korisno primjerice za borbu protiv Alzheimerove bolesti.

Može se koristiti i za istraživanja vezana uz energetsku tranziciju, na primjer simuliranjem strujanja zraka oko vjetroturbina kako bi se optimizirao njihov dizajn.

Troši li Jupiter puno energije?

Da, Jupiteru će u prosjeku trebati oko 11 megavata energije, prema procjenama, što je ekvivalent napajanju tisuća domova ili malog industrijskog postrojenja.

No, njegovi operateri tvrde da je Jupiter energetski najučinkovitiji među najbržim računalnim sustavima na svijetu.

Koristi najnoviju, energetski najučinkovitiju opremu, ima sustave za hlađenje vodom, a otpadna toplina koju generira koristit će se za grijanje obližnjih zgrada, prema centru Juelich.

Povezane vijesti

• Britanski sindikati: poslodavci radnicima često taje upotrebu umjetne inteligencije
• Prva konferencija Bounding Box u Osijeku o primjeni umjetne inteligencije
• Kina skicirala propise za generativnu umjetnu inteligenciju