Eliminacija svih vrsta ugljikohidrata dovest će nas u stanje ketoze koja će tijelu, osobito mozgu osigurati energiju potrebnu za rad, ali postoji velika opasnost da se takvim načinom prehrane ozbiljno naruši zdravlje. Tijelo treba izlučiti visoke količine dušika čime u sklopu raznih pomodnih viokomasnih i proteinskih dijeta opterećujemo bubrege, a kardiovaskularni sustav je u opasnosti od viška zasićenih masnih kiselina, triglicerida, kolesterola, LDL kolesterola i drugog

Ljetne vrućine utječu na cijeli organizam. Kako bismo tijelu pomogli da se lakše nosi s visokim temperaturama trebamo pripaziti na izbor namirnica i hrane koja će nam pomoći rashladiti se. Tijelo se pojačano znoji čime gubimo više tekućine i elektrolita pa je moguća dehidracija, pojava umora, vrtoglavice, slabosti, može doći do pada krvnog tlaka, otežano je disanje, a ljetne vrućine utječu na rad srca i cjelokupno zdravlje, kaže voditeljica zagrebačkog nutricionističkog savjetovališta www.nu3vex.com Vedrana Dučkić.

Na naše pitanje kako prilagoditi prehranu ljeti daje nam niz savjeta.

- Prednost trebamo dati hrani koja sadrži puno vode, minerala, vitamina, antioksidansa i vlakana kako bi nam vratila vitalnost. Dobar su izbor svakako razno voće primjerice lubenice, dinje, breskve, nektarine, trešnje, agrumi (grejp, limeta, limun). Od povrća krastavci, rajčice, paprike, tikvice, patlidžani te svo zeleno lisnato povrće. Voćne i salate od raznog povrća, povrtni smuti i povrtne juhe vratit će nam izgubljenu tekućinu. Najvažniji je adekvatan unos vode, rehidratacija tijela treba biti optimalno usklađena s razinom tjelesne aktivnosti i unos vode bi trebao biti kontinuiran kroz cijeli dan od minimalno dvije litre na dan do tri, četiri i više pri višim fizičkim naporima kao što su rad i boravak na otvorenom, bavljenje sportom. Mlaki napitci, biljni i voćni čajevi, izotonični napitci, mineralna ne gazirana voda odličan su izbor za nadoknadu tekućine i elektrolita, kaže ona.

Za vrijeme ljetnih vrućina trebamo izbjegavati gazirane, slatke voćne sokove, napitke s visokim udjelom kofeina i alkohol. Masna i teška mesna hrana prouzrokovat će pojačano znojenje i pregrijavanje tijela i trebamo paziti da je prehrana lakša i uz lakše probavljive namirnice. Hlađenju tijela mogu pomoći i pojedini začini u umjerenim količinama poput đumbira, mente i ljutih papričica koje će potaknuti metabolizam i hlađenje tijela.

Preporučuje da se obroci rasporede u više manjih obroka. Ručak neka bude lagan, a uz voće i povrće preporuka je jesti bijelu i plavu ribu, cjelovite žitarice, razne mahunarke, malomasni kefir i jogurt. Hranu je dobro manje dosoljavati i sve pripremati uz biljne začine. Na unos soli potrebno je osobito pripaziti kod osoba koje imaju određenih zdravstvenih problema, kardiovaskularnih bolesnika, osoba s povišenim krvnim tlakom i bubrežnih bolesnika te starijih osoba, trudnica i djece, preporučuje nutricionistica.

Zadnjih su godina u fokusu interesa dijete sa smanjenim udjelom ugljikohidrata ili čak eliminacijom ugljikohidrata. Stoga pitamo nustricionisticu Dučkić što misli o tome. Koji postotak ugljikohidrata treba unositi? Pretpostavljamo da to ovisi o razini aktivnosti, spolu i dobi osobe.

        - Ovakav način prehrane može bit potencijalno opasan za zdravlje, osobito kod osoba s zdravstvenim problemima i svakako je potreban oprez. Ugljikohidrati su esencijalni makronutrijenti i izvor su energije neophodan u sastavu zdrave i uravnotežene prehrane. Naglasak je uvijek na količini i izboru ugljikohidrata u sastavu našeg dnevnog jelovnika, veli ona i nastavlja.

Konzumiranje složenih ugljikohidrata, namirnica bogatih dijetalnim vlaknima, vitaminima i mineralima upotpunit će našu prehranu i osigurati optimalno zdravlje. Nedostatak ugljikohidrata može imati ozbiljne posljedice kada je u pitanju oporavak tijela nakon pojačane tjelesne aktivnosti, smanjit će kognitivne sposobnosti, koncentraciju i energiju općenito.

Namirnice poput mahunarki, grahorica, integralnih cjelovitih žitarica, raznog povrća i voća nižeg glikemijskog indeksa povoljno će utjecat na naš organizam i osigurati nam obilje antioksidansa, energije, vitamina i minerala upravo potrebnih za pravilno funkcioniranje metabolizma i hormonalnog sustava.

Oprez je potreban kod ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa, jednostavnih šećera, rafiniranih proizvoda bogatih jednostavnim ugljikohidratima kao što su najčešće razni konditorski proizvodi, zaslađene žitarice, industrijski zaslađeni voćni sokovi i slično, upozorava ona. Ovakvu vrstu namirnica bogatu jednostavnim šećerima potrebno je izbjegavati jer može negativno utjecati na povećanje tjelesne mase, debljanje uz povećanje ukupnog i visceralnog masnog tkiva, a debljina nosi rizik od čitavog niza bolesti poput dijabetesa, inzulinske rezistencije, povišenog krvnog tlaka, karcinoma i drugo.

Dakle naglasak je na izboru ugljikohidrata, njihovoj vrsti i pravilnoj količini u sklopu cjelodnevnog jelovnika. Dok će pojedincima unos od primjerice 40 posto energije iz ugljikohidrata od cjelodnevnog energetskog unosa osigurati potrebnu količinu energije, vlakana i kalorija, djeci, trudnicama, sportašima i osobama povišene razine tjelesne ili mentalne aktivnosti trebat će se prehranom osigurati 50 do 65 posto ukupnih kalorija iz raznih izvora kvalitetnih, složenih ugljikohidrata. Individualno ćemo trebati od 3 do 8 grama i više po kilogramu tjelesne mase što će ovisiti o jako puno čimbenika od sastava tijela do dobi i razine tjelesne aktivnosti. Tijelo je sposobno proizvesti glukozu iz drugih makronutrijenata i iz pohranjenog masnog tkiva i u mogućnosti je određeno vrijeme funkcionirati bez ugljikohidrata. Eliminacija svih vrsta ugljikohidrata dovest će nas u stanje ketoze koje će tijelu, osobito mozgu osigurati energiju potrebnu za rad, ali postoji velika opasnost da se takvim načinom prehrane ozbiljno naruši zdravlje.

Tijelo treba izlučiti visoke količine dušika čime u sklopu raznih pomodnih viokomasnih i proteinskih dijeta opterećujemo bubrege, a kardiovaskularni sustav je svakako u opasnosti od viška zasićenih masnih kiselina, triglicerida, kolesterola, LDL kolesterola i drugog. Dugotrajno izlaganje organizma ovakvoj vrsti nepravilne prehrane može potaknuti čitav niz različitih oboljenja probavnog sustava, raka debelog crijeva, hipertenzije, bolesti jetre i bubrega, razvoja gihta.

Najvažnija je edukacija i prilikom izbora bilo koje vrste dijete važno je imati uvid u zdravstveno stanje te se konzultirati s liječnikom i nutricionistom kako bi optimizirali unos svih nutrijenata i izbjegli narušavanje zdravlja raznim pomodnim dijetama.

Povezane vijesti

• BOJAN STOJNIĆ: Hrana je više od samih nutrijenata. Ona predstavlja zadovoljstvo i priliku za druženje
• ZAŠTO SMO PREDEBELI I KAKO TOME STATI NA KRAJ?
• Pulska strukovna škola od iduće školske godine upisuje dodatni razred vrlo popularnog zanimanja