Oboje imaju značajan pozitivan efekt na naše zdravlje. Ako bih morao kroz nekoliko riječi dati preporuke za zdravu prehranu, učinio bih to ovako: Jedi dovoljno, ali ne previše. Jedi raznoliko, uglavnom biljke. Izbjegavaj unos štetnih tvari, ali ne zaboravi uživati u hrani, po mogućnosti u dobrom društvu

Bojan Stojnić magistar je nutricionizma, dovršava doktorat iz područja nutrigenomike i personalizirane prehrane. Vlasnik je nutricionističkog savjetovališta nutricionizam.hr iz Rijeke. Pitamo ga što bi trebalo jesti ljeti kada su temperature visoke? Kojim namirnicama i okusima treba dati prednost?

- Ne postoji pravilo. Iako većini ljudi više odgovara lakša, prvenstveno manje masna hrana, to ne znači da samo nju treba jesti. Jednako kao i zimi, na proljeće i na jesen, potrebno je zadovoljiti sve tjelesne prehrambene potrebe. A za to nam treba adekvatna količina raznolikih namirnica.

- Postoji li hrana koja "hladi"?

- Nažalost, ne postoji hrana koja hladi.

- Što mislite o Paleo prehrani i LCHF prehrani (Low Carb, High Fat or High Protein) koju mnogi primjenjuju?

- Radi se o dva slična načina prehrane koji se razlikuju prvenstveno u svojoj ideologiji. U slučaju Paleo prehrane, zabranjuje se unos namirnica koje navodno naši preci iz paleolitika nisu konzumirali. U slučaju LCHP prehrane drastično se minimalizira unos ugljikohidrata zbog uvjerenja da debljaju.

U oba slučaja, posljedica je najčešće prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata. U oba slučaja, iz prehrane se bez opravdanog razloga izbacuju određene namirnice. U oba slučaja, prehrana je niže kvalitete od zdrave, uravnotežene prehrane, bez nepotrebnih restrikcija. Drugim riječima, i Paleo i LCHP pucnjevi su u pogrešnu metu i učinit ćete si uslugu ukoliko ih zamijenite zdravom prehranom.

- Pobliže odredite što se podrazumijeva pod zdrava prehrana. Pretpostavljam da zdrava prehrana nije ista za mene koja sam u menopauzi i vas koji ste aktivan mladi muškarac.

- Zdrava prehrana je ona koja zadovoljava sve naše individualne prehrambene potrebe, minimalizira unos štetnih tvari te zadovoljava naše psihosocijalne potrebe. Zdrava prehrana nije ona koja se temelji na izbacivanju glutena, ugljikohidrata, majoneze, bijelog brašna i ostalih popularno nezdravih namirnica.

Da bismo zadovoljili sve naše prehrambene potrebe, naša prehrana mora sadržavati sve grupe namirnica: izvore proteina (meso, riba, jaja, mlijeko, veganske proteine, grahorice), povrće, voće, žitarice, orašaste plodove. Omjeri su individualni.

Da bismo minimalizirali unos štetnih tvari, hranu treba prvenstveno ispravno pripremiti, a to znači oprati i očistiti te ne pretjerano termički obraditi. Srećom, ne postoje namirnice koje su same po sebi štetne. To nije čak niti šećer. Hrana je više od samih nutrijenata. Ona predstavlja zadovoljstvo i priliku za druženje. Oboje imaju značajan pozitivan efekt na naše zdravlje.

Ako bih morao kroz nekoliko riječi dati preporuke za zdravu prehranu, učinio bih to ovako: Jedi dovoljno, ali ne previše. Jedi raznoliko, uglavnom biljke. Izbjegavaj unos štetnih tvari, ali ne zaboravi uživati u hrani, po mogućnosti u dobrom društvu.

Povezane vijesti

• Predavanje o zdravoj prehrani predškolaca
• Preporučenih pet obroka dnevno ima 32,8 posto hrvatskih učenika
• ZAŠTO SMO PREDEBELI I KAKO TOME STATI NA KRAJ?