Ne uzrokuje simptome, a povećava rizik od infarkta: Mnogi zanemaruju ovaj važan pokazatelj

Kako piše Parade, a prenosi Index.hr, većina ljudi na pitanje o najgoroj navici za zdravlje srca bez razmišljanja bi odgovorila - pušenje. Takav odgovor nije pogrešan jer se duhan s punim pravom smatra jednim od najvećih čimbenika rizika za bolesti kardiovaskularnog sustava. Ipak, kada je riječ o zdravlju srca, stvarna je slika mnogo složenija i ne svodi se samo na jednu lošu naviku.

Važni čimbenici

Kardiovaskularne bolesti među vodećim su uzrocima smrti u svijetu, a rijetko nastaju zbog samo jednog čimbenika. Genetika, dob, prehrana, tjelesna aktivnost, kvaliteta sna i stres igraju važnu ulogu, a neki od tih čimbenika mogu godinama prolaziti neprimijećeno. Upravo zato osoba se može osjećati potpuno zdravo, a da se u njezinu organizmu istodobno razvijaju promjene koje povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Dobra je vijest da se velik dio kardiovaskularnih bolesti može spriječiti promjenom životnih navika. Prema podacima klinike Cleveland, procjenjuje se da bi se odgovarajućim promjenama prehrane i životnog stila moglo spriječiti čak 90% srčanih bolesti. Čak ni nasljedna sklonost ne znači da je razvoj bolesti neizbježan.

Na koje čimbenike rizika zato treba posebno obratiti pozornost? Jedan kardiolog upozorava na faktor koji bi mnoge mogao iznenaditi, a nema izravne veze s pušenjem.

Najveći rizični faktor za bolesti srca

Prema riječima liječnika, radi se o visokom LDL kolesterolu. Dr. Norman Lepor, kardiolog iz bolnice Cedars-Sinai, izjavio je da je, unatoč štetnosti duhana kao navike, LDL kolesterol rizični faktor koji zahtijeva najviše pažnje.

"Korištenje duhana najgora je navika za zdravlje srca, ali visoke razine LDL kolesterola predstavljaju najveći rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti", rekao je dr. Lepor. Objasnio je da razlika leži u prirodi tih pojmova. Navike se odnose na ljudsko ponašanje, dok su faktori rizika biološki pokazatelji.

LDL se često naziva "lošim" kolesterolom jer njegov višak doprinosi nakupljanju plaka u arterijama. S vremenom te naslage mogu suziti krvne žile i tako povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Povišeni kolesterol obično ne uzrokuje simptome, pa je redovita analiza krvi jedini način da se provjere njegove vrijednosti.

To ne znači da je duhan bezopasan. "Pušenje i korištenje e-cigareta značajno povećavaju rizik od moždanog udara, srčanog udara i bolesti perifernih krvnih žila, što u teškim slučajevima može dovesti do amputacije nogu", upozorio je dr. Lepor.

Dodao je da redovita konzumacija duhana može potaknuti i nakupljanje plaka u koronarnim arterijama, što posljedično može podići i razinu LDL kolesterola. Time su najgora navika i najveći rizični faktor usko povezani.

Kako smanjiti razinu LDL kolesterola?

Postoji mnogo načina na koje se LDL kolesterol može držati pod kontrolom. Dr. Lepor preporučuje izbjegavanje trans-masti, koje se najčešće nalaze u prženoj hrani, te smanjenje unosa namirnica s visokim udjelom natrija i zasićenih masti. Umjesto toga, savjetuje da se prehrana temelji na namirnicama bogatim nezasićenim mastima, poput morskih plodova, avokada i orašastih plodova.

Svojim pacijentima redovito preporučuje mediteransku prehranu, koja se zasniva na biljnoj hrani i zdravim masnoćama. Redovita tjelovježba također je iznimno važna. Dr. Lepor ističe da je tjelesna aktivnost još jedan ključan način za snižavanje razine LDL kolesterola.

Ako imate povišen kolesterol, dr. Lepor savjetuje da se s liječnikom posavjetujete o odgovarajućim mogućnostima liječenja. Ako vam je lijek već propisan, ključno ga je redovito uzimati. "Lako je zaboraviti uzeti lijek za srce jer ne vidite niti osjećate promjenu, ali ti lijekovi zaista pomažu u održavanju niske razine LDL kolesterola", poručio je.

Prestati pušiti i dalje je jedna od najvažnijih odluka za zdravlje srca. Ipak, poznavanje vlastite razine kolesterola i aktivno upravljanje njome moglo bi biti još presudnije za dugoročno zdravlje.

Povezane vijesti

• Apel: Zabrana aroma u grijanom duhanu vratila bi javno zdravstvo 10 godina unatrag
• Znanstvenici odgovorili na pitanje u kojoj godini života je najbolje prestati pušiti
• Prestanak pušenja može poboljšati mentalno zdravlje