"Čini se da je nova normalna vrijednost za odrasle bliža 36,39 °C", kaže Julie Parsonnet, liječnica i istraživačica sa Stanforda.
Zašto nam je tjelesna temperatura niža?
Jedno od mogućih objašnjenja jest poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva.
U 19. stoljeću ljudi su mnogo češće bolovali od tuberkuloze, dizenterije, reumatske groznice i drugih infekcija. Njihov imunološki sustav morao je neprestano trošiti energiju na borbu protiv bolesti, što je povećavalo proizvodnju topline.
"Kad vas imunološki sustav pokušava obraniti od svega što vas može ubiti, troši kalorije. A kalorije su drugi naziv za toplinu", objašnjava Parsonnet.
Na pad temperature moglo je utjecati i poboljšanje životnih uvjeta, uključujući cijepljenje, higijenu te grijanje i klimatizaciju prostora.
"Većinu života provodimo u gotovo idealnim temperaturnim uvjetima, u kojima naše tijelo ne mora ulagati napor kako bi održavalo temperaturu. Ako ne mora raditi, ne proizvodi toliko energije ni topline", kaže Parsonnet.
Sličan trend zabilježen je i među pripadnicima naroda Tsimane u amazonskoj prašumi. Njihova prosječna tjelesna temperatura pala je s približno 37 °C početkom 2000-ih na 36,5 °C u 2018. godini.
Jesu li stari toplomjeri pokazivali pogrešne vrijednosti?
Neki znanstvenici smatraju da je problem možda u načinu mjerenja temperature prije 150 godina.
Philip Mackowiak sa Sveučilišta Maryland pregledao je jedan od Wunderlichovih toplomjera i primijetio da je pokazivao približno dva stupnja višu temperaturu od suvremenih uređaja.
Osim toga, Wunderlich je temperaturu mjerio ispod pazuha, dok se danas često mjeri u ustima, što otežava usporedbu rezultata.
Ipak, istraživači sa Stanforda tvrde da pogreške starih toplomjera ne mogu u potpunosti objasniti promjenu. Analizom podataka iz različitih razdoblja utvrdili su da su ljudi rođeni ranije doista imali višu prosječnu tjelesnu temperaturu.
Je li 37 stupnjeva još uvijek normalna temperatura?
Stručnjaci upozoravaju da normalna tjelesna temperatura ovisi o dobi, spolu, tjelesnoj građi i dobu dana.
Starije osobe uglavnom imaju nižu temperaturu, žene nešto višu od muškaraca, a temperatura je obično najniža rano ujutro i najviša kasno poslijepodne.
Zbog toga liječnici sve češće upozoravaju da se vrijednost od 37 °C ne bi trebala smatrati strogom granicom normalne temperature.
"Važno je takve granice ne shvaćati previše ozbiljno jer one ne predstavljaju oštre prijelaze. Nitko ne bi tvrdio da se temperatura od 36,99 °C bitno razlikuje od temperature od 37,01 °C", kaže biološki antropolog Adrian Jaeggi.
Ipak, izrazito niska ili visoka temperatura, kod odraslih obično ispod 35 °C ili iznad 40 °C, može upozoravati na ozbiljniji zdravstveni problem.