Ilustracija (Pexels)
Dani su sve kraći, temperature padaju, a sunce sve rjeđe proviruje kroz oblake. S dolaskom jeseni manje vremena provodimo na otvorenom, pa naše tijelo dobiva i manje prilika za prirodnu proizvodnju vitamina D. Upravo zato sada je pravo vrijeme da obratimo pozornost na ono što stavljamo na tanjur.
Vitamin D često nazivamo "vitaminom sunca" jer ga naše tijelo proizvodi kada je koža izložena sunčevim zrakama. No tijekom jeseni i zime sunčevo zračenje nije dovoljno jako za učinkovitu proizvodnju ovog važnog vitamina, zbog čega prehrana dobiva još veću ulogu.
Vitamin D pomaže tijelu da apsorbira kalcij, pridonosi očuvanju zdravih kostiju i zubi te podržava normalno funkcioniranje imunološkog sustava. Iako ga prirodno ne sadrži mnogo namirnica, nekoliko njih posebno se ističe.
Losos je jedan od najboljih prirodnih izvora vitamina D. Osim toga, bogat je omega-3 masnim kiselinama i kvalitetnim proteinima, što ga čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu.
Možete ga pripremiti u pećnici s malo maslinova ulja, limuna i začinskog bilja te poslužiti uz povrće ili krumpir. Ukusan, jednostavan i hranjiv ručak.
Dobra vijest za ljubitelje mediteranske prehrane jest da ne morate posezati za skupim namirnicama kako biste unijeli vitamin D.
Sardine su pristupačne, ukusne i sadrže ovaj važan vitamin, a uz to su bogate omega-3 masnim kiselinama. Ako jedete i njihove mekane kosti, dobit ćete dodatnu količinu kalcija.
Svježe sardine s gradela odličan su izbor, a i one iz konzerve mogu poslužiti za brz obrok uz integralni kruh i salatu.
Jaja su namirnica koju gotovo uvijek imamo u hladnjaku, a sadrže i manje količine vitamina D. On se nalazi prvenstveno u žumanjku, pa je šteta svaki put ga izbaciti iz obroka.
Kuhana jaja, omlet s povrćem ili jednostavna kajgana mogu biti praktičan način da obogatite doručak. Osim vitamina D, jaja osiguravaju proteine i druge važne hranjive tvari.
Gljive su zanimljive jer, slično kao ljudska koža, pod utjecajem UV zračenja mogu stvarati vitamin D. Ipak, postoji važna razlika: obične gljive uzgojene bez izlaganja UV svjetlosti uglavnom ga sadrže vrlo malo.
Zato pri kupnji vrijedi potražiti gljive koje su bile izložene UV svjetlosti. One mogu biti dobar izbor i za osobe koje ne jedu namirnice životinjskog podrijetla.
Dodajte ih u rižoto, tjesteninu, juhu ili omlet.
Neke vrste mlijeka, jogurta i biljnih napitaka dodatno su obogaćene vitaminom D. Posebno su praktični napitci od soje, zobi ili badema, koji se mogu koristiti za pripremu doručka, smoothieja ili kave.
Važno je ipak provjeriti deklaraciju jer ne sadrže svi mliječni proizvodi i biljni napitci dodani vitamin D.
Iako pravilna prehrana može pomoći, vitamin D jedan je od nutrijenata koje nije uvijek jednostavno unijeti u dovoljnim količinama samo hranom.
Zato se tijekom jesenskih i zimskih mjeseci često preporučuje razmotriti uzimanje dodataka vitamina D, osobito osobama koje malo borave na otvorenom ili imaju povećan rizik od njegova nedostatka. O potrebi i odgovarajućoj dozi najbolje je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom.
U međuvremenu, nekoliko jednostavnih promjena na jelovniku dobar je početak. Riba za ručak, jaja za doručak i povremeno obogaćeni proizvodi mogu pomoći da organizam i tijekom hladnijih mjeseci dobije ovaj važan vitamin.