Ako ste organizirani, aktivni i uslužni, to vas ne čini samo boljom osobom, već vam može pomoći i da živite dulje.

S druge strane, česta izloženost stresu, tjeskobi ili mrzovolji može biti povezana s kraćim životnim vijekom, pokazalo je novo istraživanje, piše The Guardian, a prenosi Index.hr.

Istraživači navode kako bi njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Psychosomatic Research, mogli pomoći liječnicima u razvoju alata za predviđanje zdravstvenih rizika, ne samo na temelju krvnog tlaka i kolesterola, već i prema tome kako se netko uobičajeno osjeća, misli i ponaša.

Precizniji pokazatelji

René Mõttus, psiholog i koautor studije sa Sveučilišta u Edinburghu, objasnio je pristup istraživanja: "Umjesto da promatramo široke, sveobuhvatne tipove osobnosti poput ekstravertiranih ili savjesnih, usredotočili smo se na pojedinačne deskriptore: precizne načine na koje su ljudi govorili o sebi prilikom ispunjavanja standardiziranih upitnika osobnosti."

Prema njegovim riječima, "čvrsti" nalazi studije daju prvu naznaku da bi ti sitni, specifični samoopisi - oni koje većina nas ispunjava bez razmišljanja - mogli tiho predviđati tko će živjeti dulje.

"Riječ 'aktivan' bila je najupečatljivija", rekao je Mõttus. "Sudionici koji su se tako opisali imali su značajno manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom razdoblja studije - s 21% manjim rizikom, čak i kada su uzeti u obzir dob, spol i zdravstvena stanja."

Osobine poput živahnosti, organiziranosti, odgovornosti, marljivosti, temeljitosti i uslužnosti slijedile su odmah iza. Istraživanje je obuhvatilo više od 22.000 odraslih osoba u četiri velike studije s razdobljima praćenja od šest do 28 godina.

Nijanse su ključne

Páraic O’Súilleabháin, drugi koautor i izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu u Limericku, naglasio je važnost preciznosti. "Značaj ove studije leži u njezinoj preciznosti. Naša studija sugerira da osobnost djeluje ne samo kao opći utjecaj, već kao skup specifičnih ponašanja i stavova - a te pojedinačne karakteristike imaju mjerljiv utjecaj na dugovječnost."

Drugim riječima, nije samo stvar u tome jeste li savjesni, već u tome jeste li marljivi i temeljiti. Nije ključno jeste li ekstravertirani, već jeste li živahni i aktivni.

"Ljudi mogu biti slično savjesni ili ekstravertirani na različite načine. Upravo su te nijansirane razlike važne - možda čak i za to koliko dugo živimo", dodao je Mõttus.

Studija je otkrila da ove specifične osobine bolje predviđaju rizike smrtnosti od pet širih osobina koje se obično koriste za sažimanje osobnosti: otvorenost, savjesnost, ekstravertiranost, ugodnost i neuroticizam. "Kada se zbroje, nijanse su imale veću prediktivnu moć od širih osobina kojima tehnički pripadaju", rekao je Mõttus.

Uloga negativnih osobina

Dok su pozitivne osobine pomagale ljudima da žive dulje, njihove emocionalne suprotnosti imale su suprotan učinak. Ljudi koji su se visoko ocijenili po sklonostima povezanim s neuroticizmom - poput mrzovolje, tjeskobe ili lakog uzrujavanja - imali su veću vjerojatnost da će umrijeti ranije.

No, autori naglašavaju da nalazi nisu deterministički. Niste osuđeni na ranu smrt jer previše brinete, niti ćete živjeti vječno jer nikada ne propuštate rok.

"Ono što naše istraživanje sugerira jest da osobnost može igrati potpornu ulogu - onu koja je podcijenjena u medicini i javnom zdravstvu", rekao je O’Súilleabháin.

Praktične primjene

Studija je također otkrila da životni stil i klinički čimbenici poput pušenja, indeksa tjelesne mase, tjelesne aktivnosti i kroničnih bolesti objašnjavaju neke, ali ne sve razlike između osobnosti i životnog vijeka.

"To znači da bi 'organiziranost' mogla pomoći ljudima da se pridržavaju rutina koje poboljšavaju zdravlje, ali također može odražavati temeljnu psihološku otpornost ili društvene navike koje doprinose dužem životu", objasnio je O’Súilleabháin.

Dr. Ross Stewart sa Sveučilišta u Chesteru pohvalio je studiju zbog fokusa na specifične osobine ličnosti. "Do sada se većina studija zaustavljala na razini širih osobina. Ali ovo istraživanje pokazuje da načini na koje se ljudi opisuju koristeći pojedinačne riječi mogu biti jednako moćni", rekao je.

Samuel Henry sa Sveučilišta u Tartuu u Estoniji istaknuo je da su praktične implikacije "tiho radikalne". Smatra da bi uključivanje procjene osobnosti u rutinske preglede moglo pomoći u prepoznavanju rizičnih osoba čiji obrasci ponašanja upućuju na poteškoće u upravljanju dugoročnim zdravljem.

"Osoba koja se ne smatra 'organiziranom' možda će se boriti s pridržavanjem terapije", rekao je. "Netko tko se ne osjeća 'aktivnim' možda će trebati više podrške da se pokrene."

Povezane vijesti

• Alenka Kralj, pokretačica Facebook stranice za psihoterapiju Stratus PsihOblak: Pandemija je utjecala na živote svih nas. NA SVAKOME ĆE MJERE, LOCKDOWN I STRAHOVI OSTAVITI TRAG
• Odlazak na fakultet u drugi grad izvor je uzbuđenja, ali i strahova. Psihologinja savjetuje kako to lakše prebroditi
• Potrebna nam je briga o mentalnom zdravlju kao i briga o tijelu