(Snimio Mate Komina)
Topliji dani su stigli naglo, kao i svakog lipnja posljednjih nekoliko godina. Do jučer smo nosili jaknice, a danas tražimo hlad i razmišljamo o tome je li rano upaliti klimu.
Nije.
Takve iznenadne promjene temperature nisu samo neugodne, već mogu ozbiljno utjecati na naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje pa u nastavku objašnjavamo što se događa u našem tijelu i kako se najbolje prilagoditi.
Kada se vanjska temperatura naglo poveća, tijelo se pokušava ohladiti znojenjem i širenjem krvnih žila. No kada nemamo vremena za postupnu prilagodbu, pojavljuje se osjećaj iscrpljenosti, vrtoglavice, pa čak i toplinski udar.
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici najteže podnose temperaturne skokove. Njihova sposobnost termoregulacije je slabija, a dehidracija dolazi brže. No i zdravi ljudi mogu doživjeti tzv. toplinski stres, osobito ako iz klimatiziranih prostora naglo izađu na sunce.
Voda je najučinkovitiji „klima-uređaj” za tijelo. Pijte je redovito, čak i kad ne osjećate žeđ.
Izbjegavajte nagle promjene, ako radite u zatvorenom, na sunce izlazite postupno i koristite zaštitu (šešire, sunčane naočale, kreme sa zaštitnim faktorom).
Lagani, svijetli i prozračni materijali pomažu koži da diše i smanjuju rizik od pregrijavanja.
Teška, masna jela dodatno zagrijavaju tijelo. Birajte svježe voće, povrće i lagane obroke.
Izbjegavajte napore u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 17 sati). Ako vježbate, činite to rano ujutro ili predvečer.
Ako se pojave glavobolja, mučnina, pretjerano znojenje ili ubrzan puls, odmah potražite hlad, odmorite se i hidrirajte.
Ako simptomi ne prestaju, potražite liječničku pomoć. Toplinski udar može biti ozbiljan i zahtjeva hitnu intervenciju.