Povećanje i gubitak tjelesne mase određeni su ravnotežom između unesenih i potrošenih kalorija. Iako je brojanje kalorija jedan od popularnijih načina ograničavanja unosa, usmjerenost na proteine također može biti korisna, piše Klix.

Naime, proteini pružaju veći osjećaj sitosti u usporedbi s ugljikohidratima. Prehrana bogata proteinima može povećati razinu hormona koji smanjuju apetit te istovremeno smanjiti razinu hormona koji potiču glad.

"Protein je poznat po svom zasitnom učinku, odnosno sposobnosti da izazove osjećaj sitosti i da ga zadrži do sljedećeg obroka. To je zbog određenih hormona koji se izlučuju kao odgovor na proteine u prehrani i koji mozgu signaliziraju da ste siti", objašnjava Whitney Lissenmeyer, stručnjakinja za prehranu sa Sveučilišta Saint Louis za Everyday Health.

Protein ima izraženiji termički učinak od ostalih makronutrijenata poput ugljikohidrata i masti, što znači da tijelo koristi više kalorija za probavu i metabolizam. Budući da se proteini razgrađuju sporije, potrebna je veća količina energije za njihovu obradu i apsorpciju.

Probava proteina sagorijeva između 20 i 30 posto kalorija, u usporedbi s pet do 10 posto za ugljikohidrate i 0 do tri posto za masti. Zbog toga zdrava količina proteina u prehrani može ubrzati metabolizam i pridonijeti kontroli tjelesne mase.

"Veći unos proteina može pomoći u poboljšanju razine šećera u krvi kada zamjenjuje unos ugljikohidrata, posebno rafiniranih", tvrdi Lisenmer.

Prehrana bogata proteinima i vlaknima može potaknuti osjećaj sitosti i usporiti porast razine glukoze u krvi. Kada se osjećate siti, manja je vjerojatnost da ćete se prejesti, što može poboljšati osjetljivost na inzulin i sniziti razinu glukoze u krvi.

Prehrana s visokim udjelom proteina povećava lučenje hormona koji mogu poboljšati osjetljivost na inzulin kod osoba s pretilošću i predijabetesom. Ako brojite kalorije kako biste smanjili tjelesnu masu, preporučuje se da između 10 i 35 posto dnevnog kalorijskog unosa dolazi iz izvora proteina.