ZAGREB

Prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Hrvatska pošta pustit će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. u opticaj četiri nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“ na kojima su prikazani Ljiljana Molnar Talajić, William Feller, Tonko Maroević i Antun Mihanović.

Autorica izdanja je Sabina Rešić, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba. Marke su otisnute u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a nominalna vrijednost je 3,30 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), priopćila je u petak.

Ljiljana Molnar-Talajić bila je jedna od najvećih hrvatskih i međunarodnih opernih i koncertnih umjetnica. Ostvarila je karijeru od njujorške Metropolitan-opere do bečke Državne opere, milanske Scale, kraljevske opere Covent Garden u Londonu, Arene u Veroni i u mnogim drugim svjetskim glazbenim središtima. Zvali su je „La Molnar“.

Rođena je 1938. u Bosanskom Brodu, a preminula je 2007. u Zagrebu. Školovala se u Sarajevu gdje je u tamošnjoj operi provela 15 godina. Kao studentica dobila je medalju na Međunarodnom natjecanju Madame Butterfly u Tokiju, svijetu ju je otkrio Zubin Mehta pozvavši je da tumači Aidu i Verdijev Requiem na festivalu Maggio musicale Fiorentino.  Ubrzo je postala najpoznatija Aida u svijetu, „posljednji pravi Verdijanski sopran 20. stoljeća“. 

William Feller istaknuti je hrvatsko-američki matematičar rođen 7. srpnja 1906. u Zagrebu u poznatoj ljekarničkoj obitelji Feller. Prve dvije godine studija matematike pohađa na zagrebačkom sveučilištu, a nastavlja ga u Göttingenu gdje vrlo mlad, već 1926., i doktorira kod poznatog matematičara Richarda  Couranta. S pojavom nacizma na europskom tlu emigrira 1939. u SAD. Isprva djeluje na sveučilištima Brown i Cornell, a od 1950. je na Sveučilištu Princeton.

 Jedan je od pokretača i prvih glavnih urednika časopisa Mathematical Reviews 1939. Feller je uvršten i među osnivače teorije vjerojatnosti kao znanstvene discipline.  Najpoznatiji je po svojoj monografiji "An Introduction to Probability Theory and Its Applications" prevedene na ruski, japanski, kineski, španjolski, poljski i mađarski jezik. 

Književnik i povjesničar umjetnosti, umjetnik i znanstvenik, akademik Tonko Maroević bio je personifikacija najboljega u suvremenoj hrvatskoj kulturi, ističe HP.  Prisutan na najvišim akademskim razinama i u medijima, čuvar kriterija, povezivao je struke, sredine i vremena.

Prvu, zapaženu knjigu pjesama, Primjeri,  objavio je 1965., nakon nje još osam zbirki. Od „modeliranja“ sintakse do klasičnog izričaja, karakterizira ga obilje asocijacija i referenca, živ dijalog  s književnošću i kulturom svijeta. Sastavio je dvije antologije suvremenog hrvatskog  pjesništva te dvije antologije katalonskog pjesništva. Znamenit je njegov prijevod Danteove Vita nova s Mirkom Tomasovićem, a njihova Plavca nova,  antologijski izbor iz Marulićeve poezije, 1971., bila je, u „Hrvatskom proljeću“, jedna od referentnih točaka samosvijesti hrvatskoga naroda.

Antun Mihanović, hrvatski pisac i političar, rođen je 10. lipnja 1796. u Zagrebu u kojem je završio gimnaziju, filozofiju i pravo te je počeo raditi 1813.  kao sudski bilježnik. Kao pristaša ilirskog pokreta u Gajevoj Danici 1835. objavio je romantičnu budnicu Horvatska domovina u kojoj je Hrvatska lijepa i slavna zemlja, a Hrvati povijesno star, hrabar i slobodoljubiv narod. Dvanaest kitica prve i zadnje dvije postale su tekstom hrvatske himne nazvane prema prvom stihu Lěpa naša domovino.

Napjev je 1846. sastavio graničarski časnik Josif Runjanin. Opću popularnost stječe krajem stoljeća, a narodnom himnom naziva se nakon izvođenja 1891. U Saboru je prvi put pjevana 29. listopada 1918. prilikom prekida državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom, navodi, uz ostalo, HP.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater