Hrvatska pošta
Znameniti Hrvati na novim prigodnim markama: Evo tko će se pridružiti već ovjekovječenim velikanima
(Foto Hrvatska pošta)
Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 29. travnja četiri nove prigodne marke iz jedne od najdugovječnijih serija poštanskih maraka RH – "Znameniti Hrvati". Ovogodišnje izdanje posvećeno je četirima hrvatskim velikanima koji su svaki na svoj način pridonijeli ugledu naše zemlje. Riječ je o Petru Loriniju, Mariju Puratiću, Federiku Glaviću i Franu Žaveru Kesterčaneku. Autorica maraka zagrebačka je dizajnerica Sabina Rešić.
Petar Lorini (Sali, 1850. – Beograd, 1921.) bio je istaknuti hrvatski stručnjak za morsko ribarstvo i jedan od utemeljitelja modernog ribarstva na istočnom Jadranu, a neko je vrijeme vodio i poštanski ured. Uz bavljenje prosvjetom i općinskom upravom, poučavao je saljske ribare i težake vinogradarstvu i maslinarstvu te održavao večernje tečajeve za odrasle o ribarstvu, poljodjelstvu, stočarstvu, pčelarstvu, uzgoju svilene bube, znanosti i jeziku. Nakon službe u Salima bio je nastavnik Učiteljske škole u Zadru da bi potom bio, kao stručnjak za ribarstvo, postavljen za ribarskog nadzornika za Dalmaciju, Goričko primorje, Trst i Istru u Pomorskoj vladi u Trstu. Svoje zamisli i inovativna rješenja iznio je u knjizi Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora. Bila je to prva hrvatska knjiga te vrste koja je služila i kao udžbenik u pomorskim školama. Pridonio je i gradnji tvornice za preradu ribe u Salima, koja je snažno potaknula razvoj cijeloga dugootočkoga kraja.
Mario Puratić (Sumartin, 1904. – Santa Barbara, SAD, 1993.) rano napušta rodni kraj zaputivši se u SAD gdje će se svojom kreativnom energijom i vizionarstvom prometnuti u izumitelja svjetskoga glasa. Sredinom prošlog stoljeća, točnije 1954., Puratić osmišljava napravu za izvlačenje ribarskih mreža iz mora. Riječ je o izumu poznatim kao Puretic Power Block (u nas znan pod nazivom "purić") – kolotur sa žljebastim kotačem obloženim gumom i prilagođenim za vješanje iznad krmene palube koji omogućuje izvlačenje ribarske mreže uz minimalan ljudski napor. Primjena Power Blocka iz temelja je promijenila karakter ribolova i znatno povećala njegovu učinkovitost na globalnoj razini. Priznanje za doprinos napretku znanosti i tehnologije Puratić je dobio u Americi 1975., kada je proglašen izumiteljem godine, a postao je i počasnim građaninom Islanda. O značenju ovog izuma svjedoči i podatak da je 1972. u ribolovnoj velesili Kanadi puštena u optjecaj novčanica od pet dolara sa slikom ribarskog broda s Power Blockom.
Federiko Glavić (Šipan, 1847. – Dubrovnik, 1941.) bio je u prvoj polovini 20. stoljeća jedan od glavnih činitelja u pomorskom i gospodarskom životu Dubrovnika, ali i šire. Kao uspješan poslovni čovjek, koji je kapital stekao teškim radom u Čileu, nakon povratka u domovinu je osim ulaganja u pomorstvo (Dubrovačka parobrodarska plovidba) poticao ulaganja i u bankarstvo (Dubrovačka trgovačka banka), industriju (Tvornica boja Dubravka), trgovinu i druge grane. Posebno je važnu ulogu odigrao u pomorstvu jer je postao jedan od glavnih suvlasnika tvrtke Dubrovačka parobrodska plovidba. Osim u gospodarskoj povijesti Dubrovnika, obitelj Glavić utjecala je i na hrvatsku graditeljsku baštinu u čemu se ističe vila Dubravka na Pilama, vila Orsula na Pločama, depadansa hotela Argentina, preuređenje Hotela "Milinov" u Hotel "Dubrovnik" u Zagrebu i stambeno-poslovna zgrada Dubrovačke parobrodarske plovidbe na Batali. Federiko Glavić bio je također i jedan od velikih dobrotvora.
Fran Žaver Kesterčanek (Zagreb, 1856. – Zagreb, 1915.) među najvažnijim je imenima u šumarstvu i lovstvu koji je pokrenuo niz aktivnosti u nastavi, šumarskoj upravnoj službi, zakonskim propisima te je bio autor brojne znanstvene i stručne literature. Bio je, među ostalim, asistent na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima i potom učitelj šumarstva koji je inzistirao na reformi križevačkog učilišta i preseljenju nastave na Sveučilište u Zagrebu. Nakon brojnih nastojanja uspio je u naumu otvaranja Šumarske akademije 1898. godine. Kao član Hrvatskoga šumarskog društva obnašao je funkciju tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i upravitelja Šumarskog muzeja. Bio je i osnivač Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva te pokretač izdavanja glasila društva Viestnik kojem je bio glavni urednik. Autor je i prvog priručnika Lovstvo na hrvatskom jeziku izdanog 1896. godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
