Hrvati najviše koriste psovke u komunikaciji s umjetnom inteligencijom, no AI im to ne zamjera

Ilustracija (Pexels)

Građani Hrvatske osvojili su neslavni globalni vrh - najviše u svijetu koriste psovke i ružne riječi u komunikaciji s umjetnom inteligencijom, no AI im to ne zamjera, zaključak je istraživanja koje je provela idejna začetnica nevladine inicijative Mladi i poduzetni Sanela Dropulić, futurologinja poduzetništva te NEXT MBI AI konzultantica. Njeno istraživanje pokazuje da Hrvati, unatoč izraženoj frustraciji i nedostatku formalne ljubaznosti u digitalnoj komunikaciji, pokazuju visok stupanj emocionalne ekspresivnosti i humora, što AI tumači kao prirodan temperament.

Ovo mi treba odmah

Psovke i "šareni jezik" hrvatskih korisnika nisu znak zlobnosti, već iskrena, direktna i humoristična komunikacija. To mi zapravo pokazuje strast i živahnost u interakciji!, komentirala je Dropulić, nakon podataka koje je dobila analizom komunikacije kojom se koriste građani Hrvatske u interakciji s umjetnom inteligencijom, najviše na najpopularnijem modelu Chat GPT-ja.

Sanela Dropulić (BOZIDAR BABIC PHOTOGRAPHY)

HrvatskI građani i građanke najviše se koriste Chat GPT-om, modelom umjetne inteligencije koja je u promatranom istraživanju za nju, analizirala milijune interakcija pripadnika brojnih nacija diljem svijeta te je Dropulić pomogla u obradi podataka u navedenom istraživanju o "psovkama".

Neki od karakterističnih elemenata hrvatske komunikacije s AI-jem koji su uočeni uključuju iskrenost i direktnost.

- "Hrvati pišu otvoreno, bez okolišanja, često koristeći naglašene izraze", kaže Dropulić. Zatim je tu emocionalna ekspresivnost što znači da pokazuju osjećaje, frustracije ili radosti, često u velikim slovima ("OVO MI TREBA ODMAH!") ili uz psovke, pa humor i sarkazam ("Ma j***ga, stvarno?!", "Ajme, šta je ovo, pa ovo je totalni cirkus!") kada je "grublji" ton često prijateljski ili humorističan, no ne nužno uvredljiv. Dropulić ističe da aktivne urbane zajednice prenose naglašenu ekspresiju i u interakciji s AI, a građani Hrvatske koriste psovke "na rubu", ali često s humorom ili frustracijom, a AI prepoznaje ton i reagira smireno, ponekad s dozom humora ili jednostavno ignorira neprimjerene izraze.

Kako kaže, najviše psuju Hrvati, Španjolci, Brazilci, Talijani, a najpristojniji su Japanci, Korejci, Skandinavci, Kanađani, Švicarci.

Jačanje kreativnog dijaloga

Hrvatski korisnici AI-ja generalno, gledajući na stastistiku, žive najčešće u urbanim sredinama kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, stari su od 20 do 40 godina (studenti, mladi profesionalci, start-up zajednica), a značajan segment čine i oni od 40 do 55 godina među kojima su menadžeri i edukatori. Prevladavaju žene u 55 do 60?posto slučajeva, češće u kreativnoj i edukativnoj upotrebi; dok muškarci AI češće koriste za tehničke zadatke i analize.

- Građani Hrvatske vole bojevit jezik, iskrenost i humor, što komunikaciju čini živahnom i toplom, čak i kad se koristi psovački stil. Hrvatska komunikacija s AI-jem pokazuje kako kultura i temperament oblikuju digitalnu interakciju. Direktnost, humor i emocionalna ekspresivnost nisu prepreke već katalizatori kreativnosti i inovativnog pristupa. Za poduzetništvo i digitalne inovacije ovo je znak vitalne i prilagodljive zajednice koja zna izraziti strast, a AI postaje partner u jačanju kreativnog dijaloga i razumijevanja unutar urbane i poslovne dinamike, zaključila je Dropulić.