Skriveni biser?
Strani mediji obožavaju Istru, ali evo što nam ozbiljno zamjeraju, neke kritike nisu nimalo ugodne
(Arhiva Glasa Istre)
Američki AFAR preporučuje njezinu gastronomiju i putovanja izvan glavne sezone, a talijanski Italia a Tavola otkriva njezine tartufe, vina i luksuzne hotele. Istra je u međunarodnim turističkim medijima odavno stekla reputaciju jednog od najprivlačnijih dijelova Mediterana. Međutim, pogled izvan turističkih reportaža otkriva i drukčiju sliku. Visoke cijene, prenapučene destinacije, skupo parkiranje, nezadovoljstvo pojedinim plažama i sve intenzivnija izgradnja teme su kojima se posljednjih godina bave strani novinari, ali i posjetitelji koji svoja iskustva dijele na internetu.
Jedno od najoštrijih upozorenja stiglo je iz Velike Britanije. Potrošačka organizacija Which? u istraživanju objavljenom u svibnju 2025. poručila je putnicima da ne nasjedaju na opise Istre kao najbolje čuvane hrvatske tajne. Prema njezinoj analizi podataka Europske komisije za 2023. godinu, na svakog stanovnika Istarske županije dolazila su približno 133 turistička noćenja. Po tom pokazatelju turističkog opterećenja Istra je zauzela drugo mjesto među promatranim europskim regijama, odmah iza grčkog Zakintosa.
Skriveni biser koji više nije skriven
Britanski Guardian također je prenio rezultate istraživanja, upozoravajući na raskorak između turističke promocije i stvarnosti. Istra se i dalje često predstavlja kao skriveni dragulj, iako je prema spomenutom pokazatelju među turistički najopterećenijim europskim regijama.
Pritom valja razlikovati broj noćenja po stanovniku od stvarne gustoće ljudi na pojedinoj plaži ili ulici. Podatak ne znači da na svakog Istrana istodobno dolaze 133 turista, nego pokazuje godišnji intenzitet turizma u odnosu na broj stanovnika.
Za britanske istraživače upravo je taj odnos važan jer pokazuje koliko turizam može oblikovati svakodnevni život destinacije. Kada broj posjetitelja višestruko nadmašuje lokalno stanovništvo, trgovine, restorani i ostali sadržaji sve se više prilagođavaju gostima, a ne potrebama ljudi koji ondje žive.
Od skupog ručka do 18 eura za parkiranje
Cijene su među najčešćim temama u inozemnim izvještajima o hrvatskom turizmu. Talijanski javni servis RAI u kolovozu 2025. posvetio je Istri prilog o rastu turističkog prometa i poskupljenjima. U njemu je istaknuto da su cijene rasle tijekom godina nakon uvođenja eura, premda su mišljenja samih turista o njihovoj opravdanosti podijeljena.
Još konkretniji bio je slovački portal Koktejl, koji je u kolovozu 2026. objavio cijene iz jednog ugostiteljskog objekta u Fažani. Prema prikazanom jelovniku, salata od hobotnice stajala je 12 eura, tjestenina s plodovima mora 17 eura, lignje pripremljene na jedan od ponuđenih načina 21 euro, a riblja plata za dvoje 50 eura. Članak je bio namijenjen ponajprije slovačkim turistima koji planiraju troškove ljetovanja.
Posebnu pozornost njemačkih medija izazvao je slučaj parkiranja u Rovinju. Frankfurter Rundschau u kolovozu ove godine prenio je iskustvo njemačkog turista koji je naveo da je za nešto više od dva sata parkiranja platio 18 eura. Na parkiralištu koje redovito koristi, prema njegovim riječima, prije je plaćao tri eura po satu. Nova sezonska cijena neugodno ga je iznenadila.
Riječ je, dakako, o iskustvu jednog posjetitelja, a ne o cijeni koja vrijedi za sva rovinjska parkirališta. Ipak, priča pokazuje koliko pojedina poskupljenja mogu utjecati na dojam gostiju koji se godinama vraćaju na isto mjesto.
Visoki troškovi posebno pogađaju ljubitelje kampiranja. Austrijski Der Standard prenio je analizu organizacije ACSI prema kojoj je Hrvatska u vrhuncu sezone 2026. bila najskuplja europska zemlja za kampiranje, s prosječnim troškom od 78 eura po noćenju za četveročlanu obitelj s kamp-prikolicom ili kamperom. Riječ je o hrvatskom prosjeku, a ne isključivo o istarskim kampovima.
No usporedbe nisu uvijek nepovoljne za Istru. Isti austrijski list u travnju je prenio analizu cijena turističkog smještaja prema kojoj su Medulin, Rovinj, Pula i Umag bili povoljniji od nekoliko popularnih talijanskih jadranskih odredišta. Prosječne cijene u promatranim istarskim mjestima kretale su se između 153 i 169 eura po noćenju, dok su u uspoređenim talijanskim destinacijama iznosile od 204 do 252 eura.
Očito je da pitanje skupoće ovisi i o tome s čime gost uspoređuje Istru te kakvu razinu usluge očekuje za svoj novac.
Nisu svi oduševljeni istarskim plažama
Zanimljivo je da dio nezadovoljstva stranih posjetitelja nije povezan s cijenama, nego s očekivanjima od samog odmora.
Njemački medij HNA u rujnu 2025. prenio je iskustvo turistice koja je nakon dvotjednog boravka u Istri pohvalila izlete, hranu i ljubaznost ljudi, ali je ostala razočarana plažama.
- Ponekad smo imali osjećaj da ležimo uz jezero, a ne uz more, napisala je turistica.
Objasnila je da joj više odgovaraju plaže u Dalmaciji i na hrvatskim otocima, premda je izdvojila i lokacije u Rovinju i Novigradu koje su joj se svidjele. Unatoč razočaranju, najavila je ponovni dolazak u Hrvatsku.
Njezino iskustvo pokazuje i problem turističkih očekivanja. Istarska obala uglavnom je stjenovita i šljunčana, s brojnim uređenim kupalištima i betonskim platoima. Posjetitelj koji očekuje duge pješčane plaže ili otočne uvale neće nužno pronaći ono što traži.
Na turističkoj platformi Tripadvisor mogu se pronaći i prigovori zbog gužvi. Posjetiteljica iz talijanskog Lida di Jesola u rujnu 2025. ocijenila je porečku starogradsku jezgru lijepom, ali pretjerano ispunjenom turistima i trgovinama suvenirima. U njezinoj je ocjeni upravo velik broj posjetitelja umanjio doživljaj povijesnog grada.
Slične se zamjerke pojavljuju u pojedinim recenzijama turističkih naselja. Jedna obitelj koja je u srpnju 2026. boravila u kampu Lanterna kod Tara požalila se na gužvu na plaži, dodatne troškove, organizaciju usluga i promet električnih romobila. Uprava kampa odgovorila je na recenziju, izrazila žaljenje zbog nezadovoljstva gostiju te navela mjere kojima nastoji osigurati sigurnost i red unutar naselja.
Takve recenzije predstavljaju osobna iskustva, a ne reprezentativno istraživanje zadovoljstva turista. Međutim, pokazuju koje okolnosti mogu narušiti odmor čak i u destinaciji čiju prirodu i položaj posjetitelji cijene.
Njemački novinari postavili su mnogo ozbiljnije pitanje
Dok se dio turističkih prigovora odnosi na novac i komfor, njemački mediji godinama istražuju posljedice turističkog razvoja za prostor i stanovništvo Istre.
Deutsche Welle još je 2023. objavio reportažu o drugoj strani hrvatskog turističkog procvata. Posebna pozornost posvećena je Istri i upozorenjima pulske udruge Zelena Istra.
U razgovoru za njemački medij predstavnica udruge Dunja Mickov upozorila je na nedostatnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, bespravnu gradnju, naselja namijenjena sezonskom iznajmljivanju te ograničavanje pristupa pojedinim dijelovima obale. Kritizirala je i zahvate kojima se prirodne stjenovite plaže prilagođavaju turističkim potrebama.
Slične probleme otvorio je i Süddeutsche Zeitung, koji je u listopadu iste godine objavio razgovor s Mickov o masovnom turizmu, popunjenim plažama, utjecaju velikih turističkih kompanija i razvoju luksuznog kampiranja.
Još je dalje otišla bavarska javna televizija Bayerischer Rundfunk. U dokumentarcu o tamnoj strani hrvatskog turističkog procvata njezine su novinarke Steffi Illinger i Susanne Fiedler istraživale tržište nekretnina u Istri, bespravnu gradnju i probleme održivosti turizma.
Pratile su rad agenta za nekretnine Patricka Kohla, ali i aktivistice Silvije Buttignoni iz organizacije Natura Histrica, koja je upozoravala na nezakonitu izgradnju turističkih objekata. Dokumentarac je otvorio i pitanje dostupnosti stanovanja za lokalno stanovništvo te sezonske radnike.
Za razliku od pritužbi na preskup ručak ili parkiralište, ovdje je riječ o dugoročnim promjenama koje mogu trajno utjecati na izgled i funkcioniranje Istre.
Čak i službeni dokumenti potvrđuju pritisak na prirodu
Da problem gužvi i preopterećenja nije samo dojam pojedinih turista, pokazuje dokument Javne ustanove Kamenjak izrađen u okviru europskog projekta HUMANITA.
U akcijskom planu za upravljanje utjecajem posjetitelja na zaštićeno područje Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga navedeni su prometni zastoji, preopterećenost parkirališta i plaža, nepropisno parkiranje na osjetljivim staništima te oštećivanje podmorja sidrenjem.
Dokument izričito upozorava da gužve i nedovoljno organizirano korištenje prostora mogu smanjiti zadovoljstvo samih posjetitelja, dok istodobno ugrožavaju prirodne vrijednosti zbog kojih oni uopće dolaze.
Time se otvara pitanje koje nadilazi pojedinačne turističke sezone. Koliko posjetitelja određeni prostor može prihvatiti, a da pritom ne izgubi obilježja koja su ga učinila privlačnim?
Istra i dalje privlači, ali očekivanja rastu
Unatoč kritikama, inozemni medijski interes za Istru nije oslabio. Američki AFAR, talijanski gastronomski časopisi i drugi međunarodni mediji tijekom 2026. nastavili su predstavljati njezinu gastronomiju, kulturnu baštinu, prirodu i ponudu izvan glavne sezone.
Takve objave pokazuju da Istra i dalje ima snažnu međunarodnu reputaciju. Kritike, međutim, otkrivaju da sama ljepota krajolika nije dovoljna za zadovoljstvo svih gostiju.
Strani posjetitelji uspoređuju cijene s drugim mediteranskim zemljama, očekuju odgovarajuću kvalitetu usluge, pristupačne javne sadržaje i mogućnost odmora bez pretjeranih gužvi. Dio njih pritom sve više pozornosti obraća na očuvanost prostora i posljedice turističke izgradnje.
Možda je upravo u tome najveći paradoks istarskog turizma. Ono što je Istru učinilo popularnom, od očuvane obale i povijesnih gradova do prepoznatljivog načina života, ujedno je ono što pretjerani turistički pritisak može najviše ugroziti.
