Bez rukavica

FOTO & VIDEO / Oštre optužbe, prijetnje političkim otkazima i žučna rasprava u Županiji, donosimo sve detalje današnjeg prosvjeda

| Autor: Jelena Milović

Građani Labinštine i drugih dijelova Istre okupili su se u subotu u velikom broju ispred sjedišta Istarske županije u Puli, gdje su uz transparente, zviždaljke i sirene od župana Borisa Miletića i Županijske skupštine zatražili konkretne institucionalne poteze protiv projekta KOdeCO i korištenja otpada kao goriva u tvornici cementa Holcim u Koromačnu. Okupljanje je organizirala Građanska inicijativa ujedinjene Labinštine, uz podršku Udruge Zeleni odred, nakon dva mjeseca aktivnosti i prosvjednih akcija protiv navedenih projekata. Na početku skupa održano je osam minuta šutnje u spomen na tragično preminulog Kristiana Josipa Periša.

U središtu prosvjeda bila su dva ključna zahtjeva. Prvi se odnosi na izmjene Prostornog plana Istarske županije, u koji građani traže unošenje izričite zabrane planiranja i izgradnje terminala, skladišta i magistralnih cjevovoda za transport ugljikova dioksida, kao i zabrane njegova geološkog skladištenja na području i u akvatoriju Istre.

Drugi zahtjev odnosi se na ukidanje dozvola za gospodarenje otpadom koje ima tvornica Holcim u Koromačnu. Organizatori traže da Županija od nadležnog ministarstva zatraži ukidanje dozvole za energetsku oporabu otpada, ali i da sama povuče dozvolu koju je izdala za korištenje neopasnog otpada kao sirovine u proizvodnji cementa. Tijekom skupa čule su se i brojne primjedbe na rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, koji su pojedini govornici povezivali s problematikom Koromačna.

Prema podacima koje iznosi građanska inicijativa, tvornica u Koromačnu ima odobrenja za gospodarenje s ukupno 72.000 tona otpada godišnje. Organizatori upozoravaju na moguće posljedice spaljivanja različitih vrsta otpadnih materijala, osobito zbog mogućeg nastanka dioksina i furana, te traže dodatnu institucionalnu reakciju i mjere zaštite zdravlja stanovništva.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Povod za obraćanje Županiji bilo je i nedavno javno izlaganje župana Borisa Miletića na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Raše, održanoj 4. studenoga, kada je iskazao protivljenje projektu KOdeCO i spaljivanju otpada. Prosvjed je održan i uoči sjednice Županijske skupštine, najavljene za ponedjeljak, 16. studenoga, na kojoj građani traže uvrštavanje prijedloga izmjena Prostornog plana u dnevni red. Očekuju da se javno iskazani stavovi župana pretoče u konkretne odluke i odgovarajuće odredbe županijskih prostornih dokumenata.

"Ovo nije borba samo Labinjana, nego svih nas u Istri"

Jedan od organizatora, Željko Ilić, upozorio je na, kako je rekao, sustavno zanemarivanje prava građana te istaknuo da su prosvjedi postali nužan način borbe za zaštitu njihovih interesa.

- U ovoj našoj državi sustav sustavno gazi prava nas malih građana i moramo izaći na cestu kako bismo se borili za njih. Ova država sebi dopušta da strateškim projektima proglašava privatne biznise. Mi na to ne pristajemo. Ovdje smo zbog trovanja koje se događa iz Holcima, a posljedično i s Kaštijuna. Ovo nije borba Labinjana, već svih nas u Istri. Nalazimo se u đavoljem trokutu između tvornice Holcim, tvornice cementa i Kaštijuna. Problem je što im je država svima omogućila visoke razine onečišćenja. Nakon što su dobili dozvolu za povećanje spaljivanja otpada, Koromačno najvećim dijelom spaljuje inozemni otpad, a puno manji dio otpada s Kaštijuna. Pretvorili su se u spalionicu uvoznog otpada. Budući da su dozvole za Kaštijun i Koromačno bile povezane, rušenje jednog projekta automatski povlači mogućnost da se ruši drugi, jer je to zatvoreni sustav. Zato moramo jedni druge podržavati jer samo tako možemo promijeniti sustav, rekao je Ilić.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Zahvalio je svima koji već dva mjeseca ustraju u prosvjednim aktivnostima te najavio nova okupljanja ako izostanu konkretni potezi nadležnih institucija.

- Mora im biti jasno da oni predstavljaju nas, građane, a ne korporacije i interesne skupine koje žele zarađivati na našoj nevolji, zaključio je Ilić.

Tanja Pejić istaknula je kako nakon dva mjeseca prosvjednih aktivnosti građani ne namjeravaju odustati.

- Ovo nije bila organizacija, već samosvijest, svijest i dostojanstvo građana. Zato veliko poštovanje mojima s Labinštine koji su pokazali veliko srce, poručila je.

Govoreći o količinama otpada koje se koriste u cementari, Pejić je ustvrdila da Holcim već spaljuje 50.000 tona otpada godišnje, dok mu je novom dozvolom omogućena količina od 72.000 tona. Prema njezinim riječima, tvornica već sada radi na 75 posto odobrenog kapaciteta.

- Kad slušate upravu tvornice i Istarsku županiju, pomislili biste da je spaljivanje otpada vrhunac zelene tranzicije i europskih ekoloških standarda. Oni čekaju da dođu na 100 posto, da se mi umorimo, a mi ih moramo spustiti na nulu. Pretvaraju Istru u europsku kantu za smeće. Razvijene zemlje čiste smeće iz svog dvorišta, a nama pod krinkom zelene tranzicije dovlače tisuće kamiona smeća, uključujući i one pošiljke iz afere u Gospiću. Trpaju ih u predkalcinator - u samo more. Zeleno je na papiru, a kancerogeno u zraku. Kako netko može nazvati zelenom politikom smrtonosne dioksine i furane?, poručila je Pejić.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Posebno je istaknula važnost izmjena Prostornog plana Istarske županije, smatrajući da Županija ima mogućnost odrediti kakve industrijske i energetske zahvate želi na svojem području.

- Taj plan usmjerava razvoj cijele regije. Ako se zabrani, obvezat će sve unutar županije. Pritom koncesija i prostorni plan nisu ista stvar. Zato tražimo da se to ucrta u Prostorni plan, jer se lokacijska dozvola ne može izdati ako zahvat nije u skladu s njime, rekla je Pejić.

Kao jedan od dodatnih zahtjeva navela je i uvođenje stalnog mjerenja najopasnijih spojeva, za koje tvrdi da se trenutačno mjere samo povremeno. Naglasila je kako građani ne traže da Županija samostalno ukida dozvole za koje nije nadležna, već da službeno istupi prema resornom ministarstvu i zatraži reviziju te njihovo ukidanje.

"Kad narod kaže ne, to se treba poštovati"

Šerif Guta u svojem je obraćanju kritizirao odnos političkih i državnih institucija prema građanima, dovodeći u pitanje njihovu spremnost da saslušaju primjedbe lokalnog stanovništva.

- Možda jednom budemo živjeli u demokratskoj zemlji i više neće biti važno tko se i na koji način bori za pravu stvar, već što je ta prava stvar. Političar koji nije uz narod nije dobar političar i kao takvog ga treba promijeniti. To vrijedi za one od vrha do dna, u tom njihovu političkom "hranidbenom lancu". Zašto je istarski narod postao narod trećeg reda? Gospićki otpad je narativ, to je otpad mafije koji je dovezen u Koromačno da se spali. U kakvom to sustavu živimo kada se narod ništa ne pita? Kad narod kaže ne, to se treba poštovati. Dokaz je i više od sedam tisuća potpisa prikupljenih u devet dana u sklopu građanske peticije. Zamislite što bi bilo da smo ih skupljali dva mjeseca?, rekao je Guta.

Uspoređujući postupanje inspekcijskih službi prema malim poduzetnicima i velikim gospodarskim subjektima, ustvrdio je kako smatra da se ne primjenjuju jednaki kriteriji.

- Malom obrtniku kod prekršaja nenajavljeno dolazi inspekcija i kazni ga za svaki i najmanji prekršaj. Toga smo svi svjesni. Kod ovih drugih inspekcija se ne najavljuje. Radna skupina koja je trebala kontrolirati ono što dolazi iz Gospića i što se spaljuje nije uspjela, a troje je dalo ostavku uz javni komentar da nemaju povjerenja u Holcim. Samo ptice znaju što je završilo u tim pećima jer mi ne znamo. Ako se za pet eura zatvara neki mali objekt dok se stvari ne riješe, pitam se što to Holcim treba napraviti da se stavi ona crvena traka? Vjerojatno pravila nisu ista za sve, što je i očigledno, kazao je Guta.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Osvrnuo se i na izostanak predstavnika državnih institucija na prosvjedima, upitavši zašto nitko od državnih dužnosnika nije došao razgovarati s građanima i saslušati razloge njihova nezadovoljstva.

- Je li ružnije reći nekome "išutirat ću te iz stolice" ili ignorirati narod od kojeg živiš? Mi smo država, svaki pojedinačno, dok su oni naši radnici. Tako to funkcionira. Radnik ako nije dobar, dobije nekoliko opomena, a nakon toga otkaz. Dragi župane i vi ostali, dobit ćete otkaz, zaključio je Guta.

Županija najavila nove korake, ali ukidanje dozvola nije u njezinoj nadležnosti

Nakon prosvjednog skupa predstavnike građana u sjedištu Istarske županije primili su pročelnik Upravnog odjela župana Ivan Glušac, pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj dr. sc. Mirko Radolović, ujedno predsjednik Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Holcim Hrvatska d. o. o. u Koromačnu, te pročelnik Stručne službe Skupštine Istarske županije Hrvoje Markulinčić. Prema navodima Ivana Glušca, župan Boris Miletić u vrijeme održavanja sastanka bio je na službenom putu.

Predstavnici prosvjednika ponovno su istaknuli zabrinutost zbog mogućih posljedica gospodarenja otpadom u cementari Holcim te zatražili konkretne mjere kojima bi se spriječila realizacija projekata koje smatraju štetnima za okoliš i zdravlje stanovništva.

Pročelnik Glušac podsjetio je na dosadašnje aktivnosti Istarske županije. Naveo je kako se njezin predstavnik još u svibnju usprotivio daljnjem upućivanju studije utjecaja na okoliš projekta KOdeCO Net Zero, a spomenuo je i zajednički sastanak župana Borisa Miletića s čelnicima Labinštine i predstavnicima Holcima. Podsjetio je i na zaključke Županijske skupštine kojima je od Vlade Republike Hrvatske zatraženo povlačenje odluke vezane uz oporabu otpada iz Gospića u Koromačnu.

Istaknuo je i da je župan Miletić javno izrazio protivljenje projektu KOdeCO Net Zero te da će se o toj temi ponovno raspravljati na sjednici Županijske skupštine u ponedjeljak, 16. studenoga.

Govoreći o daljnjim koracima, Glušac je najavio da će se na predstojećoj sjednici razmatrati prijedlozi odluka vezani uz projekt KOdeCO Net Zero i projekte povezane s hvatanjem i skladištenjem ugljikova dioksida (CO2). Zaključci Skupštine mogli bi poslužiti kao podloga za razmatranje odgovarajućih izmjena Prostornog plana Istarske županije, u skladu s propisanim postupcima.

Pritom je pojasnio da i Općina Raša kroz vlastitu prostornoplansku dokumentaciju može onemogućiti realizaciju projekta KOdeCO Net Zero na svojem području.

Pejić je tijekom razgovora ponovno naglasila kako su građani reagirali iz straha za vlastitu budućnost te da traže transparentnost i tematsku sjednicu posvećenu ovoj problematici. Ponovila je zahtjev da se spriječi pretvaranje Istre u, kako je slikovito rekla, europsku kantu za smeće, a predstavnicima Županije spočitala je i izostanak uprave Holcima na sjednicama i razgovorima o toj temi.

Hrvoje Markulinčić rekao je da razumije zabrinutost građana, ali i smatra da se ne može tvrditi kako se ništa ne poduzima, budući da Istarska županija provodi određene aktivnosti. Potvrdio je da je uprava Holcima službeno pozvana na sjednicu Županijske skupštine, ali se pozivu nije odazvala.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje nadležnosti za izdavanje i ukidanje dozvola za gospodarenje otpadom. Pročelnik Radolović pojasnio je razliku između dozvola koje izdaje nadležno ministarstvo i onih za koje je nadležna Istarska županija, naglasivši da su za inspekcijski nadzor nad provedbom propisanih uvjeta zadužena državna tijela.

Prema njegovu objašnjenju, dozvole za energetsku oporabu otpada izdaje nadležno ministarstvo, dok se dozvola koju je izdala Istarska županija odnosi na oporabu određenih vrsta neopasnog otpada koji se koristi kao zamjenska sirovina u proizvodnji cementa.

Kada je riječ o zahtjevu za ukidanjem dozvola za energetsku oporabu otpada u cementari Holcim, Glušac je ponovno naglasio da je njihovo izdavanje u nadležnosti resornog ministarstva. Najavio je da će Istarska županija od nadležnih državnih tijela zatražiti preispitivanje dopuštenih emisijskih vrijednosti utvrđenih okolišnim dozvolama te njihovo smanjenje ako se utvrdi da su više od vrijednosti koje se primjenjuju u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama. Cilj je, kako je naveo, osigurati visoke standarde zaštite okoliša i zdravlja građana.

O pitanju nadležnosti razvila se rasprava. Organizatori prosvjeda smatraju da Županija treba preuzeti veću odgovornost i aktivnije se suprotstaviti projektima, neovisno o tome što je dio dozvola izdala država. Ustvrdili su kako građani očekuju da Županija iskoristi svoje mogućnosti i izvrši pritisak na nadležne institucije, uz poruku da će građani podržati takav angažman.

- Razumijem što tražite, ali prekršaj mora biti dokazan, ustvrdio je Radolović, osvrćući se na pravni aspekt cijele problematike.

Ilić je, pak, izrazio mišljenje da su i odgovorni u Županiji ranije podržavali spaljivanje otpada u Istri, pozivajući se pritom na dokumentaciju za koju smatra da potvrđuje takve stavove. Upozorio je da građanima, dok korporacije ostvaruju zaradu, ostaju strah i neizvjesnost. Zatražio je da se Istarska županija jasno odredi protiv takvih projekata, konzultira stručnjake i zauzme aktivniji stav u zaštiti interesa stanovnika.

Predstavnici Županije podsjetili su i na nastavak rada Radne skupine Županijske skupštine, koja prikuplja i razmatra dokumentaciju vezanu uz najavljenu oporabu otpada iz Gospića u Koromačnu.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Rasprava je tijekom sastanka u nekoliko navrata bila vrlo žučna, uz međusobna prekidanja i neslaganja. Predstavnici prosvjednika kritizirali su sporost reakcije Istarske županije, ali i činjenicu da je do sastanka došlo tek nakon održanog prosvjeda ispred njezina sjedišta.

Unatoč različitim pogledima na dosadašnje postupanje i mogućnosti Županije, Markulinčić je izrazio uvjerenje da su interesi obiju strana usmjereni u sličnom pravcu te da bi razgovori trebali voditi usuglašavanju stavova.

Sastanak je tako poslužio za razmjenu argumenata i zahtjeva, no konkretni odgovori na dio pitanja građana tek se očekuju. Sljedeća važna prilika za njihovo razmatranje bit će sjednica Županijske skupštine, na kojoj će se vidjeti hoće li se izneseni zahtjevi pretočiti u konkretne zaključke i daljnje institucionalne poteze.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama