KONFERENCIJA GLASA ISTRE O TURIZMU

BORIS MILETIĆ: Uništava nas izgradnja zbog biznisa koji je smiješno oporezovan

Istarski župan naglasio je da smo trenutno u crvenoj zoni, a u nekim mjestima i u tamnocrvenoj, i samo je pitanje kada ćemo doći do crne zone

| Autor: Doria MOHOROVIĆ


Problemi s istarskim turizmom, koje je detektirao konzultant iz Zagreba Branko Bogunović, a odnose se ponajviše na rast privatnih smještajnih kapaciteta, preopterećenost infrastrukture, prije svega opskrbe strujom i vodom, te izostanak pravog poreznog okvira za iznajmljivače - razrađeni su u dvije panel rasprave na konferenciji Glasa Istre.

Tijekom prve (Turizam na raskršću), pod moderatorskom palicom Milana Pavlovića, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić istaknuo je da start determinira postizanje uspjeha, zbog čega je za početak važno da se o ovom problemu - turizma, općenito - počne razgovarati.

Uz njega i Bogunovića, o aktualnom problemu (ne)održivog turizma raspravljali su istarski župan Boris Miletić, predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin i predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović.

- Probleme često stavljamo pod tepih jer za rješavanje treba ići i u nepopularne aktivnosti. Suočit ćemo se sa situacijom kada će svi biti pogođeni nesretnim scenarijem. Danas je početak nove faze turističkog razvoja Istre, koja počinje osvješćivanjem, da vidimo gdje smo i što trebamo činiti kad se nađemo pred zidom, kad ostanemo bez struje, vode, bez parkirnih rješenja, sa čime se već suočavamo. Najvrjedniji element ovog današnjeg skupa je krenuti pričati o tome, kazao je Ostojić, dodajući da je jedan od idućih koraka digitalizacija podataka.

Seoska urbana vila

Pričajući o nelegalnoj gradnji, koja je u našoj regiji uzela maha, istarski župan Boris Miletić naglasio je da smo trenutno u crvenoj zoni, a u nekim mjestima i u tamnocrvenoj, i samo je pitanje kada ćemo doći do crne zone.

- Kad bih kao župan mogao staviti moratorij na izgradnju, ja bih to napravio, dodao je Miletić, podsjetivši na podatak da je u Istri na tisuće bespravno izgrađenih objekata.

Miletić je istaknuo i da pred jedinice lokalne samouprave stiže prevelik broj zahtjeva za izgradnjom građevinskih objekata, te da nas uništava izgradnja isključivo zbog biznisa, a koja je, kako je istaknuo - "smiješno oporezovana".

- Nekomercijalni smještaj nije netko napravio za sebe, iz hedonizma, nego zbog zarade, a naš državni pravni okvir to dozvoljava. Ljudi zarađuju ozbiljne novce, ne plaćajući gotovo ništa te koristeći svu infrastrukturu koju u najvećoj mjeri plaćaju naši građani kroz svih12 mjeseci. Nitko nema ništa protiv Bepa i Marije koji imaju svoj apartman, no smeta kada dolaze turisti koji ni ne upoznaju vlasnika, ukucaju šifru za ulazak u apartman i to je to. Još gori primjer je, pak, kada turist uzme ključ u Ljubljani, dođe u Istru, i onda vrati ključ u Ljubljanu, kaže Miletić, dodavši da bi ovlasti kontrole trebalo spustiti na regionalnu razinu. Upitao je i kako je moguće da netko u stambenoj zoni stan može pretvoriti u apartman.

Kukurin je, pričajući o održivosti, istaknuo da je to najvažnija tema istarskog turizma. Potrebno je, ističe, kontrolirati turističku ponudu, a osobito gradnju. Ukazao je pritom na oksimoron na oglasu smještenom na ulasku u jedno istarsko mjesto, a koji, kako prenosi, glasi: "Prodajemo urbane vile za turizam u selu, u stambenoj zoni", što, kaže, zorno ilustrira temu održivog turizma.

- Broj stanovnika je jednak, a ležajevi u nekomercijalnom smještaju porasli su za broj koji je ravan broju ležajeva u 500 hotela. Istovremeno, broj novih hotela i ljetovališta u turističkim zonama možemo nabrojati na prste jedne ruke, rekao je Kukurin. Dodao je i da će, ukoliko se nastavi ovakav trend, resursi biti prenapučeni i istrošeni.

Dubrovnik i Venecija

Popović je istaknuo da, iako svi znaju koji su gorući problemi, šokantno je suočiti se sa svim tim informacijama. Napomenuo je da hrvatsku i istarsku obalu nije upropastio kapital, nego hrvatski građani.

- Rovinj je prije deset ili petnaest godina, kad se krenulo s ozbiljnijim investicijama, doživio svoju transformaciju, no ova situacija danas nas gura prema sindromu i turizmu turskog tipa. Na turski sindrom. Uništit ćemo resurs i morat ćemo se početi zatvarati u resorte, u zidove i žice, jer jedno s drugim neće biti kompatibilno, rekao je Popović pa dodao da ovakvim turizmom demotiviramo djecu od školovanja.

Bogunović je ustvrdio da su države koje žive od turizma većinom siromašne, a smatra da bi pametno bilo da smo po uzoru na Norvešku sredstva od turizma odvajali za druge svrhe (kao što su Norvežani odvajali od nafte), ili porezno rasterećivali neke druge progresivne grane, poput IT-ja.

Kukurin je istaknuo da će se uskoro morati zaštititi privatne iznajmljivače i napraviti razliku između rezidenata i nerezidenata, odnosno između domaćinstva i biznisa.

- U Južnom Tirolu da bi netko kupio nekretninu kao nerezident, mora pet godina imati prebivalište da bi uopće stekao pravo za kupnju. A to da neporezivo iznajmljuje tu nekretninu, to ne postoji uopće, rekao je Kukurin.

Zbog širenja građevinskih zona ispražnjene su starogradske jezgre, a jedan od takvih primjera su Vrsar i Rovinj, smatra Popović.

- Dogodit će se da ćemo postati tematski park, kao što je to Dubrovnik. Dubrovačka stara jezgra je kao Venecija, no, nije to primjer samo Hrvatske, već je to fenomen turizma općenito, ističe Popović.

Brojke ili kvaliteta?

Drugu panel diskusiju, (Brojke ili kvaliteta?) otvorio je direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević rekavši da su na razini TZ-a Istre učestalo upozoravali da se na godišnjoj razini stvori 10 tisuća novih postelja u privatnom smještaju, što nekomercijalnom što komercijalnom, a to negativno utječe na turističko tržište. Rezultat toga, napominje, bit će smanjivanje prosječne cijene najma i prosječna popunjenost.

Porečki gradonačelnik Loris Peršurić istaknuo je zadovoljstvo otvaranjem ovakvih tema u Istri. Naglasio je da po pitanju prostornih planova i donošenja odluka u našoj državi problemi nisu u gradovima, nego u općinama, koje urbaniziraju zemljišta bez plana i vizije.

Anteo Milos, gradonačelnik Novigrada, ustvrdio je da je, u svrhu pronalaska dobrog rješenja, potrebno "staviti glave zajedno". Situacija se ipak može kontrolirati, ponudio je tri alata.

- Prvo, imamo utjecaj na infrastrukturu, dakle mi svake godine kao lokalna i regionalna samouprava određujemo gdje će se graditi vodovod i ceste i gdje će se proširivati infrastruktura. Bez infrastrukture, dovršenih cesta i javne rasvjete, nema novogradnje i uporabnih dozvola. Drugi instrument je prostorno planska dokumentacija. No, svi gradovi trebaju krenuti u istom smjeru. Treći instrument kojeg imamo su porezni instrumenti, no tu prvenstveno država mora regulirati porezni sustav, smatra Milos.

Ivica Butorac, koji obnaša funkciju predsjednika Uprave Brijuni Rivijere, istaknuo je da su s resornim ministarstvom pokrenuli procese u kojima se objektivno govori o realizaciji projekta Hidrobaze na području gdje se sada nalaze četiri objekta kulturnog dobra iz razdoblja Austro-Ugarske.

Kako pojašnjava, projekt Hidrobaze prelazi u jednu višu brzinu - s krajem iduće godine ili prvim kvartalom 2024. godine planirano je raspisivanje međunarodnog natječaja. Dva ključna pitanja koja se tiču Hidrobaze i koja, kaže, vise u zraku kada se razgovara s investitorima - su plaže i pomorsko dobro. Kako ističe, zamišljeno je da objekt ima minimalno četiri zvjezdice, a poželjno je i pet. Prostorni planovi su, pojašnjava, usmjereni k održivom turizmu - predviđaju malu katnost, mali koeficijent izgrađenosti i veliki postotak zelenila.

Goran Pleše, direktor Uprave baljanske turističke kuće Mon Perina, pojasnio je da kod planiranja novih smještajnih jedinica oni polaze premisom da sagledaju cijeli prostor i da na njega što manje utječu.

- Kod dodavanja novih kapaciteta mi smanjujemo postojeći u prosjeku na jednu trećinu, dakle ne za jednu trećinu. Dakle, ponekad je manje više. To je visokokvalitetan smještaj, no radimo na dodatnim uslugama koje smo detektirali da su jedinstvene na tržištu, kao što je poljoprivredna ekološka proizvodnja, a tijekom boravka gostiju besplatno dijelimo naše voće i povrće, što je prihvaćeno s oduševljenjem svakog gosta koji dođe u naš camping resort, kaže Pleše.

Dodao je da Mon Perin promiče i ekološku mobilnost.

Naime, gostima na korištenje daju besplatna električna vozila, a usto ulažu u solarne elektrane. Jedna od novina je, ističe, turistički vlakić koji vozi goste besplatno od resorta do Bala, čime se rasterećuje prometnica, a ujedno i infrastruktura u destinaciji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom