Europski bi putnici već početkom 2030-ih mogli putovati električnim zrakoplovima na nekim od najpopularnijih europskih linija, zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije.

"Mnogi ljudi i dalje smatraju da su zrakoplovi na baterije daleka budućnost", kaže Carlos López de la Osa, voditelj tehničkog odjela za zrakoplovstvo pri Europskoj federaciji za promet i okoliš (T&E). "No električni i hibridni letovi ključni su dio rješenja za održiviji kratki zračni promet i manju ovisnost o uvoznom mlaznom gorivu."

Uz cijene plina koje su i dalje nestabilne zbog napetosti na Bliskom istoku, letovi bez fosilnih goriva postaju sve privlačnija opcija. Osim što bi putnike zaštitili od naglih promjena cijena fosilnih goriva, električni zrakoplovi proizvode manje onečišćenja zraka i buke te bi mogli povezati udaljena područja koja velike aviokompanije često zanemaruju, za Euronews piše Angela Symons. 

Koje bi europske zračne linije mogle prijeći na električni pogon?

Europski startupovi utrkuju se u razvoju električnih zrakoplova koji bi mogli prijeći udaljenosti do 500 kilometara.

Prema analizi Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA), takvi bi zrakoplovi mogli pokrivati četvrtinu europskih zračnih linija, uključujući i neke od najprometnijih.

Među mogućim rutama unutar dosega od 500 kilometara nalaze se letovi između Londona i Dublina, Atene i Santorinija, Barcelone i Ibize, Nice i Korzike te Rima i Sardinije.

Dok je Francuska već krenula u ograničavanje kratkih letova zabranom linija na kojima postoji alternativa vlakom kraća od 2,5 sata, a sličnu zabranu predložila je i Španjolska, rute koje povezuju otoke ili prelaze preko mora teško bi se mogle zamijeniti željeznicom. Električni bi zrakoplovi mogli smanjiti emisije na takvim putovanjima, gdje će zračni prijevoz vjerojatno ostati jedna od rijetkih praktičnih opcija.

Njemački startup Vaeridion procjenjuje da bi njegovi električni zrakoplovi jednog dana mogli prometovati uz trošak manji od 0,50 eura po putničkom kilometru, što je usporedivo s cijenom putovanja prvom klasom vlakom. Buduće cijene karata ovisit će i o naknadama zračnih luka, porezima i cjenovnim politikama aviokompanija.

Vaeridion razvija električni zrakoplov s devet sjedala za koji planira dobiti dozvolu za prijevoz putnika do 2030. godine. Tvrtka je već osigurala narudžbe i obveze aviokompanija i operatera za kupnju 100 zrakoplova.

Zbog male veličine prvih generacija električnih zrakoplova oni vjerojatno neće konkurirati velikim komercijalnim avionima. Umjesto toga, u početku bi se koristili za povezivanje ruralnih područja koja trenutačno nemaju redovite zračne veze.

Koliko su komercijalni električni letovi blizu stvarnosti?

Težina baterija dugo je bila najveća prepreka razvoju električnog zrakoplovstva, no brzi tehnološki napredak pomaže u rješavanju tog problema.

Napredak u razvoju električnih motora, integraciji baterija i dizajnu zrakoplova značajno je poboljšao perspektive električnog zračnog prometa. Ipak, gustoća energije baterija i dalje određuje težinu, veličinu i domet potpuno električnih zrakoplova.

Iako veliki proizvođači zasad zaostaju u razvoju električnih letova, a Airbus je nedavno odgodio razvoj svojeg zrakoplova bez emisija, europski inovatori popunjavaju nastalu prazninu.

Stroge klimatske politike, kraće regionalne rute i gusta mreža manjih zračnih luka čine Europu idealnim poligonom za testiranje zrakoplova na baterijski pogon.

U suradnji s nizozemskom aviokompanijom KLM, nizozemska zrakoplovna tvrtka Elysian Aircraft razvija veliki baterijsko-električni zrakoplov koji bi od 2035. godine mogao prevoziti 90 putnika na udaljenostima do 1.000 kilometara.

Francuski startup Aura Aero istodobno razvija regionalni hibridno-električni zrakoplov s 19 sjedala i dometom do 1.500 kilometara. Cilj mu je dobiti certifikat krajem 2029. godine, a dugoročno planira proizvodnju većih modela sa 40 do 90 sjedala.

"Hibridni pogon pomoći će našem zrakoplovu da leti dalje, ali istodobno će smanjiti emisije do 80 posto – a lako može koristiti i održivo zrakoplovno gorivo (SAF) umjesto klasičnog mlaznog goriva", rekao je Antoine Toulemont, savjetnik tvrtke za europske poslove. "Čak i uz današnje cijene goriva procjenjujemo smanjenje izravnih operativnih troškova od 50 posto."

Jesu li električni letovi održiv izbor za putovanja?

Iako se očekuje da će održivo zrakoplovno gorivo (SAF) imati važnu ulogu u smanjenju emisija dugolinijskih letova i smanjenju ovisnosti o klasičnom mlaznom gorivu, njegove su količine i dalje ograničene, a stručnjaci dovode u pitanje tvrdnje proizvođača o njegovoj održivosti.

Mnogi smatraju da održive količine SAF-a vjerojatno neće biti dostupne u dovoljnoj mjeri da zadovolje stalni rast zračnog prometa, zbog čega bi izravna elektrifikacija mogla biti zelenija opcija.

Ipak, i električni zrakoplovi imaju određena ograničenja. Dok baterijski električni avioni tijekom leta ne koriste gorivo, njihov ukupni utjecaj na klimu i dalje ovisi o načinu proizvodnje električne energije kojom se pune, kao i o emisijama povezanima s proizvodnjom baterija i drugih dijelova.

"Električni letovi bit će ključni dio putovanja s niskim udjelom ugljika, posebno kada je riječ o rutama poput Londona i Dublina koje se teško mogu zamijeniti drugim oblicima prijevoza", kaže Anna Hughes, direktorica britanske kampanje Flight Free UK.

"No moramo ostati realni: ovakav način letenja doista je bez emisija samo kada se napaja iz obnovljivih izvora energije."

Hughes upozorava da bi, s povećanjem potražnje za električnom energijom, prioritet trebale imati osnovne potrebe poput grijanja domova i proizvodnje hrane, a ne aktivnosti poput letenja koje nisu nužne.

"Stvarna dekarbonizacija putovanja neizbježno će značiti puno manje putovanja, velika ulaganja u željeznicu i tek potom elektrifikaciju preostalih letova", dodala je.

Europska komisija je u srpnju predložila proširenje financiranja za dekarbonizaciju zračnog prometa kako bi se potpora mogla usmjeriti i na razvoj električnih zrakoplova, uz već postojeću podršku za održivo zrakoplovno gorivo (SAF) i zrakoplove na vodik.

Povezane vijesti

• ZRAKOPLOV F16 zbog kvara kružio sat vremena iznad Pule
• NATO-ov AVION NAD PULOM: Zrakoplov Croatia airlinesa iz Amsterdama pun putnika kružio iznad Istre 40 minuta
• IMA RASPON KRILA OD 117 METARA: Najveći zrakoplov uspješno završio prvi let