Digitalna higijena nije trend ni tehnološki hir. Riječ je o skupu jednostavnih sigurnosnih navika koje pomažu običnim korisnicima da se zaštite u digitalnom okruženju koje je danas jednako stvarno kao i ono fizičko. Baš kao što se vrata doma zaključavaju bez razmišljanja, tako bi i osnovna zaštita u digitalnom prostoru trebala postati rutina.

Posebno je važna za građane srednje i starije životne dobi, koji se tehnologijom služe svakodnevno – za posao, bankarstvo, komunikaciju i pohranu osobnih uspomena – ali nisu nužno odrasli uz nju.

Lozinke kao prva linija obrane

Najčešći sigurnosni problemi ne nastaju sofisticiranim hakerskim napadima, nego zbog slabih ili ponavljanih lozinki. Korištenje iste zaporke za više servisa otvara vrata svim računima odjednom.

Dobra praksa uključuje:

• različite lozinke za različite usluge
• dovoljno dugačke zaporke (rečenice su sigurnije od riječi)
• izbjegavanje imena, datuma rođenja i jednostavnih kombinacija

Alati za upravljanje lozinkama danas su široko dostupni i znatno povećavaju sigurnost.

Dvofaktorska zaštita više nije opcija

Dodatna provjera identiteta – putem SMS-a ili aplikacije – danas predstavlja osnovni sigurnosni standard. Iako može djelovati kao sitna gnjavaža, u praksi sprječava većinu neovlaštenih prijava.

Posebno se preporučuje uključivanje dodatne zaštite na:

• e-mail račune
• društvene mreže
• cloud servise
• bankarske aplikacije

Ažuriranja nisu tehnički detalj

Operativni sustavi i aplikacije redovito dobivaju sigurnosne nadogradnje. One ne služe kozmetici, već zatvaranju rupa koje su već poznate napadačima.

Odgađanje ažuriranja povećava rizik, osobito na starijim računalima i mobitelima koji se koriste svakodnevno.

Oprez s porukama i poveznicama

Lažne poruke danas su uvjerljive i često izgledaju kao službene obavijesti banaka, dostavnih službi ili poznatih platformi. Klikanje na poveznice iz takvih poruka jedan je od najčešćih uzroka krađe podataka.

Sigurnija praksa je izravno otvaranje službene aplikacije ili ručno upisivanje adrese u preglednik.

Javni Wi-Fi i privatni podaci

Besplatne mreže u kafićima, hotelima i javnim prostorima nisu namijenjene osjetljivim radnjama. Pristup bankarstvu, poslovnim sustavima ili slanje važnih dokumenata na takvim mrežama nosi povećan rizik.

Sigurnosna kopija kao osiguranje

Gubitak uređaja, kvar diska ili slučajno brisanje podataka često se dogode bez upozorenja. Redoviti backup fotografija i dokumenata sprječava trajni gubitak podataka koji imaju osobnu ili profesionalnu vrijednost.

Zašto digitalna higijena postaje nužnost

Digitalni incidenti rijetko ostaju samo tehnički problem. Oni povlače gubitak vremena, novca, privatnosti i osjećaja kontrole. Upravo zato digitalna higijena nije pitanje informatičkog znanja, nego odgovornog odnosa prema svakodnevnim alatima.

U svijetu u kojem se život, posao i komunikacija sve više odvijaju online, osnovna digitalna sigurnost postaje dio opće kulture – jednako kao i briga o vlastitom domu ili zdravlju.

Povezane vijesti

• Facebookovi alati za prijenos podataka u skladu sa zakonom - savjetnik europskog suda
• Nizozemska policija uhitila čovjeka koji je prodavao 12 milijardi ukradenih lozinki
• Od WhatsAppa do Tadžikistana: Kako je naš fotoreporter raskrinkao hakera koji ga je pokušao prevariti