"hej prijatelju..."
Od WhatsAppa do Tadžikistana: Kako je naš fotoreporter raskrinkao hakera koji ga je pokušao prevariti
(Snimio Vedran Karuza)
Internetske prijevare postale su, nažalost, dio svakodnevice, pri čemu počinitelji ne prezaju od niti jednog načina kako bi od potencijalnih žrtava izvukli novac. Naš novolistovski kolega, fotoreporter Vedran Karuza, nedavno je bio izložen takvom pokušaju, pri kojemu je počinitelj, najvjerojatnije osoba iz Tadžikistana, od njegovih prijatelja i poznanika, porukama s njegova WhatsApp računa, u kojima stoji kako se našao u nevolji, pokušala izvući novac.
– Koliko mi je poznato, nasreću, nitko od njih nije uplatio novac nakon primljene poruke, kaže Karuza, koji je, uz pomoć jednog od prijatelja došao do IBAN-a počinitelja, a onda i imena na koji račun u jednoj od hrvatskih banaka glasi, no riječ je najvjerojatnije o osobi iz Tadžikistana.
Lukavi trikovi
Na ovakve i slične pokušaje prijevare konstantno upozoravaju i iz ravnateljstva policije iz kojeg ističu kako se napadači koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od žrtava izvukli novac ili vrijedne financijske informacije.
– Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke, upozoravaju iz policije.
Naš kolega postao je svjestan problema kada su ga prijatelji, poznanici i poslovni suradnici počeli nazivati pitajući ga u čemu je problem i kako mu mogu pomoći.
– Dobro da su zvali jer počinitelj je, ne znam na koji način, upao u moj WhatsApp račun koji inače koristim samo na mobitelu i poslao mojim kontaktima poruke u kojima traži da mi posude 1.100 eura, uz obećanje kako ću im sutradan vratiti novac. Nakon toga nazvao me niz prijatelja, kolega, čak i supruga pa sam provjerio svoje poruke, no počinitelj ih je poslao na način da su odmah po slanju arhivirane, tako da ih ja nisam mogao odmah vidjeti, nego tek provjerom arhive, kaže Karuza.
Neki od njegovih prijatelja tražili su IBAN na koji bi trebali uplatiti novac, koji su mu poslali, a on je sam uplatio jedan euro na račun za koji se ispostavilo da je otvoren u jednoj hrvatskoj banci, na ime osobe koja, sudeći po pretragama na društvenim mrežama, ako je uopće riječ o stvarnoj osobi, Ermomali Karimzoda, živi u Tadžikistanu.
– Do imena sam došao uplatom na navedeni IBAN, a sve sam putem interneta prijavio i policiji, popraćeno slikama poruka koje su moji kontakti dobivali, kao i uplate koju sam obavio. Dobio sam odgovor da kazneno djelo moram prijaviti nadležnoj policijskoj upravi, kako bih policijskim službenicima dao sve relevantne podatke i potpisao zapisnik kaznene prijave. Ne znam koliko to ima smisla, jedino se nadam da nitko koga znam nije uplatio traženi novac, kaže Karuza.
Stručnjak za informatičku sigurnost i stalni sudski vještak Saša Aksentijević kaže kako počinitelji ovakvih i sličnih prijevara računaju na zakon velikih brojki, pri čemu se vrlo često nađu oni koji će nasjesti na razne zahtjeve za isplatom novca za pomoć prijateljima, rodbini ili u uvjerenju da će ostvariti višestruku zaradu.
Mijenjati zaporke
– U nekim slučajevima na kojima sam radio bila je riječ i o stotinama tisuća eura. Konkretan slučaj o kojemu govorite najvjerojatnije je, iako to ne mogu tvrditi, izveden putem AirCasha ili KeksPaya, koji se u zadnje vrijeme učestalo koriste za ovakve pokušaje prijevare. Počinitelji vrlo često budu otkriveni jer primjerice za AirCash, koji se može kupiti na kiosku, potrebno je dati osobnu iskaznicu i snimku osobe koja ga aktivira. Zadnjih godina učestali su, primjerice, slučajevi prijevara s prodajom automobila, u kojemu počinitelji oglase vozilo po cijeni nižoj od realne, a zatim od potencijalnog kupca traže uplatu predujma, u različitim iznosima. Kada potencijalni kupac uplati predujam, počinitelj ugasi račun, no takvi slučajevi, posebno kada ih počine hrvatski državljani, uglavnom budu rasvijetljeni, no i tada je pitanje hoće li žrtva prijevare zbog nekoliko stotina eura podići kaznenu prijavu ili ne, kaže Aksentijević.
Pitali smo ga za savjet kako se obraniti od pokušaja internetskih prijevara.
– U prvom redu, sve takve poruke u kojima prijatelji, poznanici ili rodbina od vas traže novac treba ignorirati i odmah ih izbrisati. Jednako je i s porukama i oglasima u kojima vam obećavaju nerealne zarade. Ako se dogodi da vam netko »provali« u neki od računa, savjet je da odmah promijenite sve zaporke na svim računima koje imate te uključite dvofaktorsku identifikaciju. Ljudi često koriste slične zaporke za različite račune, a napadači to itekako koriste. Pri tom je najbolje koristiti različite, i to složene zaporke, sastavljene od barem osam znakova, među kojima ne bi smjelo biti imena ili riječi, već ih treba sastaviti od niza velikih i malih slova, brojeva te specijalnih znakova, poput takozvanih ljestvi, zvjezdica i drugih. Složene zaporke i ignoriranje bilo kakvih sumnjivih poruka najbolji su način zaštite, kaže Aksentijević.
Posebno gadne prijevare s djecom
Tijekom proteklog vikenda policija je na području Primorsko-goranske županije zaprimila veći broj dojava građana o pokušajima posebno odvratne prijevare, u kojoj su građani primali telefonske pozive nepoznatih osoba koje su se predstavljale kao liječnici.
– Lažnom pričom o stradavanju članova obitelji, najčešće djece u prometnoj nesreći, građane dovode u zabludu da je zbog liječenja žurno potrebno uplatiti određeni novčani iznos, upozorili su iz PU-a primorsko-goranske, savjetujući građane da, ako zaprime ovakav poziv, odmah prekinu daljnji razgovor i o svemu obavijeste policiju na broj 192.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
