NAJNOVIJE



TERASASTE PADINE

Sinergija prirode i ljudskog djelovanja na sjeveru Istre: OBNOVA OPRTALJSKIH TERASA I VRTOVA

| Autor: Elio VELAN

Zemlja ograđena na terasama pokriva površinu od nekih tisuću hektara. To je ono što su nam naši stari ostavili u nasljeđe i mi to namjeravamo vratiti u život, iznova oduzeti prirodi, odnosno šumi i raslinju, objašnjava s ponosom Aleksandar Krt načelnik Oprtlja

 

 

Cesta koja se iz Livada uspinje prema Oprtlju jedna je od najljepših u Istri. Osjećaš se kao da si u liftu hotela s pet i više zvjezdica a netko ti je već pokrio troškove punog pansiona. Slobodno dišeš punim plućima dok pogled obuhvaća dolinu Mirne i vrhove s motovunske strane. Cesta je vijugava, uvlači se u gustu šumu, postupno se penješ s nekih dvadesetak metara nadmorske visine na više od 350 metara. Pejzaž fascinira, no s obzirom na nabujalu vegetaciju vrlo je teško doprijeti do suštine, originalne neponovljive sinergije između prirode i ljudskog rada.

Padine iznad Livada okrenute su prema suncu i toplom zraku kojeg s mora nosi Mirna. Topli morski zrak se uzdiže prema vrhu visokog brda. U dolini oko Livada maslina nema, ali čim postigneš visinu veću od dvjesto metara one rastu snažne i zdrave. Okružene su malo posvuda gustom borovom šumom.

Povijest

Prije putovanja od Livada do Oprtlja s posebnim sam guštom analizirao sliku iz prve polovice dvadesetog stoljeća koju mi je poslao istarski inženjer šumarstva Christian Gallo. Crno bijela slika zorno dočarava kako su izgledale padine iznad Mirne u vrijeme kad je Oprtalj bio poljoprivredno središte, a tamošnji su stanovnici obrađivali zemlju na površinama terasastih padina. Pogled je prema padinama Motovuna, no situacija je bila identična na oprtaljskoj strani. Svaki je komad zemlje bio obrađivan. Zemlja se skupljala i čuvala na terasama s kamenim potpornim suhozidima. Danas prevladava borova šuma (dominira vrlo agresivni alepski bor) i dok se autom penješ tek se rijetko pejzaž prikazuje u punoj ljepoti. Najčešće autom prolaziš kroz gusti tunel zelenila gdje sunce ne dopire.

U Oprtlju me dočekao Aleksandar Krt koji je od 1993. godine načelnik male općine koja broji oko 850 stanovnika. U vrijeme kada je slika objavljena u listu L'Alpe, talijanskog Touring cluba (naš Auto-moto savez) Oprtalj je brojao oko 6.500 stanovnika. S Krtom sam stao pored dugog i visokog suhozida. Terasa iznad njega pokrivena je borovima.

Kamen po kamen

- Ovo nije izgradila priroda već ljudska ruka kroz vrijeme i uz puno rada. Kamen do kamena u savršenom skladu, kaže mi Krt.

S trga pored lože otvara se pogled na vrh Vižintini koji je nekad bio sam pokriven terasama jednako kao i cijeli prostor koji se spušta na jug prema dolini Mirne.

- Sistemom potpornih zidova naši su preci oduzimali prirodi škrtu zemlju i na njoj uzgajali sve kulture, povrće, voće. Zemlja ograđena na terasama pokriva površinu od nekih tisuću hektara. To je ono što su nam naši stari ostavili u nasljeđe i mi to namjeravamo vratiti u život, iznova oduzeti prirodi, odnosno šumi i raslinju ono što je već pripadalo ljudskom vremenu i radu, objašnjava s ponosom Krt.

Oprtalj je nakon Drugog svjetskog rata doživio drastičnu depopulaciju. Ljudi su odlazili, nasljednici žive na svim kontinentima. U prvom redu potrebno je regulirati imovinsko- pravne odnose.

- Bez jasno definirane imovinske karte ne možeš konkurirati na europske fondove. To je prvi zadatak naše uprave, a nije lako. Osmislili smo projekt zaštite krajobraza oprtaljskih brda, ciljamo na pomoć UNESCO-a a put do ostvarenja je dug i krivudav. Danas su naši poljoprivrednici vratili u život oko 50 hektara terasa koje mi zovemo, na našem dijalektu pastini. Spašavanje suhozida ide kroz uzgoj masline i vinove loze shodno potražnji tržišta, kaže Krt.

Vrtovi Oprtlja

Odveo me u vinograd kojeg je podigao poznati maslinar i vinar Klaudio Ipša na terasama koje se spuštaju s vrha Svete Jelene prema dolini Mirne. Motovun je ispod nas. Kad osjetiš sklad ljudskog rada i priroda poprima neki dublji značaj, sve podsjeća na starozavjetni Vrt naslada, na izgubljeni raj. Nešto niže snimili smo vinogradare kako čiste loze, valja skidati lišće da bi se plod osnažio.

- Općina je osmislila i drugi, manji, ali značajniji projekt vrijedan oko milijun i pol eura s radnim nazivom Oprtaljski vrtovi. Namjera nam je urediti oko dva hektara terasa koje okružuju Oprtalj i tu uzgajati mediteranske kulture, od voća i povrća do cvijeća i aromatičnog bilja. Želimo okružiti Oprtalj uređenim vrtom i proizvode plasirati na lokalnom tržištu, ponuditi turistima šetnju terasama i potom degustaciju i kupovinu proizvoda. Dakako ciljamo na europske fondove i projekt će krenut čim dovršimo posao oko reguliranja imovinske karte, kaže on.

Na jednoj uređenoj terasi na kojoj je posađen maslinik snimili smo kamene škale koje povezuju tzv. pastine. Vlasnik imanja je sve očistio i uredio. Vratio je iskonski istarski pejzaž u kojemu dominira kamen, sveti kamen. Tek uz njega maslina i vinova loza dišu zrakom koji te diže u visine.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam