Rovinjski je ribar Žika Milutinović spasio kuhara Josu Glavana koji je pao s palube broda "Sežana" Splošne plovbe iz Pirana. Nisu ga u more bacili mornari nezadovoljni njegovim kuhanjem. Prema pisanju Glasa Istre, na brodu su nestanak kuhara primijetili tek nakon dva i pol sata. Valjda kada su ogladnjeli

Početkom lipnja 1971., prije 48 godina izbjegnuta je tragedija na pučini ispred rovinjske luke. Rovinjski je ribar spasio iz mora iscrpljenog brodskog kuhara Josu Glavana koji je pao s palube broda "Sežana" Splošne plovbe iz Pirana. Izgleda da ga nisu u more bacili mornari nezadovoljni hranom. Prema pisanju Glasa Istre, na brodu su nestanak kuhara primijetili tek nakon dva i pol sata. Valjda kada su ogladnjeli.

Tog je dana rovinjski ribar Žika Milutinović imao neobičan ulov, piše novinar David Marijan Fištrović. Umjesto ribe iz mora je izvukao brodskog kuhara koji je tri sata ranije pao s broda. Tada se već posljednjim snagama uspijevao održavati na površini mora. Navodno se okliznuo kada je uzimao vodu iz mora. Nije uspio doplivati do obale jer je brod bio udaljen 18 milja od kopna. Zapovjednik broda "Sežana" Dušan Baštijančik alarmirao je lučke vlasti i organizirana je potraga, tek tri sata kasnije, kada je kuhar srećom već bio spašen. U rovinjskoj luci pružena mu je prva pomoć i zatim je vraćen na svoje radno mjesto na brodu. Spomenimo da je brod "Sežana" plovio prema Medulinu gdje je ukrcavao pijesak.

Iseljavanje

Stanovništvo odlazi, naslov je teksta objavljenog na Istarskoj kronici prije 48 godina. Dakle, ništa novo za ovo naše podneblje. "Popis stanovnika u labinskom komunu još je jednom potvrdio poznatu istinu da smanjenu privrednu aktivnost prati i odgovarajući pad populacije," piše Marijano Milevoj tvrdnju koja bi se mogla objaviti i danas. U nastavku teksta pojašnjava da se stanovništvo općine Labin smanjilo za gotovo tri tisuće duša u zadnjih nekoliko godina, pa tada, 1971. godine, broji 25 tisuća. Pretpostavlja se da je u inozemstvo iselilo oko pet tisuća ljudi, dok je prirodni prirast iznosio oko 2.000 osoba. Labinska privreda 1971. godine zapošljavala je 7.000 radnika, dok su 1961. godine samo Istarski ugljenokopi Raša zapošljavali 7.450 ljudi, piše novinar. Tada su raški rudnici već bili zatvoreni.

Te je, 1971. godine priznat beneficirani radni staž za 2.467 brodograditelja iz združenog poduzeća za brodogradnju i proizvodnju dizel-motora Jadranbrod u Puli. Savezna stručna komisija prihvatila je sedam od ukupno 13 predloženih radnih mjesta za beneficiran radni staž. Za godinu dana rada priznat će se 15 mjeseci staža brodomonterima, brodoskelarima, radnicima na pneumatskim alatima, brodocjevarima, brodoličiocima…

Otvoren Belvedere

Na početku još jedne turističke sezone Medulin je dobio novi hotel. Te je godine dovršena izgradnja hotela Belvedere koji je tada bio u sastavu poduzeća Medulinska rivijera. Hotel je svrstan u B kategoriju i mogao je primiti 400 gostiju. Hotel će prema najavi raditi cijele godine, a tome u prilog ide i zimski bazen, najveći do tada u Istri. Zajedno s kampovima već je tada Medulinska rivijera mogla primiti 2.500 turista u hotelima i 17.000 u autokampovima.Poreč je također već tada grabio velikim koracima u masovni turizam. Od Lima do Mirne početkom lipnja boravilo je 18.000 turista što je 34 posto više nego prethodne 1970. godine.

Tih je godina započela akcija - imaš kuću vrati stan, putem koje se željelo ublažiti nedostatak stanova u gradu. Oni koji žele graditi obiteljsku kuću dobili bi povoljne kredite od Stambenog poduzeća, ali bi za uzvrat trebali stan prepustiti tome poduzeću koje bi ga dalje distribuiralo onima koji žive u otpisanim, ruševnim stanovima, a takvih je bilo čak 400 u Puli.

Hrvatsko proljeće i novi pravopis

U duhu tada još uvijek procvjetalog hrvatskog proljeća Društvo književnika Hrvatske podržalo je Maticu Hrvatske u stavu kojim se odriče novosadskog dogovora i najavljuje 1. rujna izlazak iz tiska novog pravopisa. Navode kako je novosadski dogovor nametnuo hrvatskom jeziku razvoj protivan njegovoj višestoljetnoj tradiciji. Tek će na jesen i potkraj godine krenuti pritisci i grubi progon svih sudionika hrvatskog proljeća.

U pro hrvatskom je trendu i SKH. Oni potvrđuju zahtjev Sabora da se sav ostvaren budžetski višak u Hrvatskoj vrati privredi, a ne izvan privrednim djelatnostima, jer se ona ne može razvijati restrikcijama u uvjetima velike tadašnje nelikvidnosti.

Vice Vukov donirao novce za Tunel Učka

Vice Vukov tih je dana gostovao u Žminju gdje je bio gost sabora čakavskog pjesništva u organizaciji Čakavskog sabora, a pod naslovom "Di ča slaje zvoni" kako se i danas zove. Koncert kao završni dio te manifestacije prenosila je i RTV Zagreb, a nastupali su brojni izvođači koji inače nastupaju na MIK-u.

U razgovoru za Glas Istre Vukov je izjavio da nije promućurni zabavljač niti politikant. Vice se tada odrekao svog honorara u korist planirane izgradnje Tunela Učka. Za tunel je darovao pet tisuća dinara, a isto toliko i za auto-put Zagreb-Split. Radi usporedbe vrijednosti novca, tada su novine koštale 80 para. Zanimljiva je izjava legendarnog hrvatskog pjevača i intelektualca objavljena u TV prilogu.

- Hrvatska je stoljećima udaljavana s mora, a ona je snažna jedino kada je povezana sa svojim morem. Zato bih prije svega govorio o povezivanju Hrvatske s Istrom i Dalmacijom, jer će tek tada Zagreb postati glavni grad Hrvatske. Probijena Učka i autoput Zagreb-Split znače divovske korake na putu povezivanja hrvatskog nacionalnog i gospodarskog bića, rekao je tom prilikom.

Nažalost, već iste godine zabranili su mu sve javne nastupe u pjesmi i riječi.

Nezapamćeni prolomi oblaka

Lipanj s previše kiše, neverina dogodio se i 1971. godine. Nezapamćeni prolomi oblaka zahvatili su Sjeverni Jadran i te godine kiše je bilo gotovo svakog dana. Iz ormara su opet izvučeni mantili i dugi rukavi. Najgore je bilo 10. lipnja kada su bujice tekle ulicama i paralizirale promet. Na fotografiji vidimo turiste kako sjede pored mora ispod kišobrana čekajući da zasja sunce. Zbog promjenjivog vremena Puljani ne izlaze iz kuće bez kišobrana, piše Glas Istre.

Prvi kalkulatori iz tvornice Digitron

Digitron Buje izbacio je tada na tržište digitalne računalne uređaje prema kojima su se na ovom području godinama svi kalkulatori popularno zvali Digitron. Tvornica u sastavu Buje-export proizvodila je tada 12 raznih tipova elektronskih uređaja i zapošljavala 200 radnika. Sve je proizvode uspješno prodala u zemlji i inozemstvu. Bio je to proizvod budućnosti, mini-kompjuteri kako su ih nazvali.

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad