Ispred ulaza u kamenolom Vidrijan u Šijani, u srijedu je održan prosvjed u organizaciji Udruge Zelena Istra i mještana kvarta, uz podršku vijećnika i vijećnica Mjesnog odbora Šijana i Udarnog Pulskog Marša. Pedesetak građanki i građana prosvjedovalo je držeći natpis "Stop Vidrijan I. - Nismo građani drugog reda". Riječ je o drugom prosvjedu protiv otvaranja novog eksploatacijskog polja Vidrijan I, a građani su i ovom prilikom istaknuli da već desetljećima trpe posljedice miniranja, uključujući buku, prašinu, vibracije koje ponekad uzrokuju štete na kućama, te pojačan promet kamiona, kao i da nisu spremni na još 32 godine nesigurnosti, straha i ugroženog blagostanja.

Poruka je, rekli su, prije svega upućena Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije koje treba odlučiti o tome je li planirani "Vidrijan I" prihvatljiv za okoliš. Dunja Mickov iz Zelene Istre uvodno je istaknula da lokalna zajednica vidi planirani kamenolom kao zahvat koji nosi profit nekima, a štete i narušenu kvalitetu života, okoliša i zdravlja mnogima. Investitoru, tvrtki Cesta d.o.o. poručila je da o kamenolomima usred grada treba prvo pitati susjede i građane, a tek onda pokretati procedure pred nadležnim tijelima. Napomenuli su da čak i Grad Pula projekt smatra ugrožavanjem zdravlja i kvalitete života, da konačna odluka Ministarstva još nije donesena i da se zahvat planira na privatnom zemljištu čiji vlasnik nije suglasan. Napomenuli su i da bi "Vidrijan I" donio skromne prihode Gradu Puli, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj.

- U vrijeme u kojem klimatske promjene imaju jasne i vidljive posljedice i po okoliš i po ljudsko zdravlje smatramo da 2 i pol hektara šume ne smijemo olako izgubiti zbog jednog rudarskog projekta, poručila je, među ostalim, Mickov i podsjetila da su 82 osobe dostavile primjedbe Ministarstvu u sklopu postupka procjene utjecaja na okoliš. No, navodi dalje, u rujnu, na sjednici Savjetodavnog stručnog povjerenstva Ministarstva, postalo je, kaže, očito da na zabrinutost građana i udruga nema stvarnog odgovora.

- Smatra se da norme, zakoni i propisi štite građane od šteta. A ako do tih šteta ipak dođe, da građani mogu pokrenuti postupke i tražiti odštetu od investitora. Međutim, skorašnji primjer, iz listopada, ukazuje da odšteta od investitora nije nešto što se olako može dobiti. Nakon što su građani izvijestili o tome da su im zbog miniranja u postojećem kamenolomu popucali zidovi, investitor se ogradio od odgovornosti. Da je Općinski sud u Puli već u prošlosti presudio u korist oštećenih mještana potvrdio je i Alen Drandić, predsjednik MO Šijana koji se također protivi zahvatu, dok je Ivana Ruba, predstavnica građana u MO Šijana pojasnila problematičan aspekt planiranja novog kamenoloma i na parceli privatnog vlasnika koji se ne slaže s rudarenjem.

Zatražili smo očitovanje tvrtke Cesta d.o.o., nositelja projekta kamenoloma "Vidrijan I" na održani prosvjed.

- Razumijemo zabrinutost građana i jasno nam je da stanovnici ne žele kamenolom u svojoj blizini. Otvoreni smo za dijalog i uvijek spremni objasniti sve što radimo. Međutim, osim novinara, nitko od udruga i građana koji organiziraju kampanju nas nije direktno kontaktirao. S građanima koji nas jesu kontaktirali održavamo redovitu komunikaciju, obavještavamo ih o aktivnostima i rezultatima kontrolnih mjerenja. Naš je rad usklađen sa zakonom i pod stalnim nadzorom državnih tijela. Nadamo se razumijevanju, jer bez kamena nema gradnje ni razvoja grada, a i nama je jednako važno da se sve odvija po zakonu i s poštovanjem prema ljudima i okolišu. Širenje kamenoloma, ili bolje rečeno prelazak eksploatacije na drugi prostor, je planirano na području koje je prostornim planom predviđeno za eksploataciju mineralnih sirovina. Uz to, svakako treba naglasiti da se ovim prelaskom eksploatacija udaljava od postojećih naselja te će svi utjecaji našeg rada na stanovnike biti daleko manji, kažu iz tvrtke Ceste. Objašnjavaju da su "rezerve u postojećem kamenolomu prilično iscrpljene, a da Grad Pula ima velike potrebe za kamenim agregatima".
- Ako potrebnih količina ne bi bilo u okolici Pule, kamen bi se morao dopremati s drugih lokacija, što bi značajno povećalo promet, emisiju CO2 i druge negativne posljedice po okoliš. Širenje postojećeg kamenoloma je ekološki prihvatljivije jer se koristi postojeća infrastruktura i smanjuje ukupni utjecaj na okoliš. Obzirom da radimo u skladu sa zakonom i pod stalnim nadzorom državnih inspekcija, svaka nezakonita aktivnost odmah bi bila spriječena i sankcionirana, navode. Dodaju da se miniranja provode svakih 2-3 mjeseca.
- Prije svakog miniranja postavljaju se instrumenti kod kuća u neposrednoj blizini i redovito se prati seizmički utjecaj na objekte. Ti se podaci redovito bilježe i čuvaju i dostupni su nadležnim institucijama, a možemo ih pokazati i javnosti. Da štetnih utjecaja već duže vrijeme nema može se zaključiti i iz podatka koji je jučer prezentiran na prosvjedu gdje je rečeno da postoji tužba za nastalu štetu samo iz davne 1994. godine, kažu iz Cesta.

Povezane vijesti

• S. Brod: Prosvjed zbog izgradnje izbjegličkog kampa
• Prosvjed protiv privremenog oduzimanja koncesije Z1
• U hrvatskoj kulturi mora biti mjesta za Anju Šovagović i Olivera Frljića