POPIS 2021.

PULA IZGUBILA 8,7 POSTO STANOVNIKA: Zoričić najavljuje što namjerava učiniti da se trend okrene

| Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
Ulica Sergijevaca (snimio M. MIJOŠEK)

Ulica Sergijevaca (snimio M. MIJOŠEK)


Poražavajuće brojke lanjskog popisa stanovništva koje su prošli tjedan kao loša vijest odjeknule diljem Hrvatske, pa i izvan njezinih granica, još uvijek su predmet brojnih analiza, komentara i rasprava. Dok jedni sumnjaju u njihovu točnost i vjerodostojnost, pa čak i u regularnost provedbe samoga popisa, drugi tvrde da su brojke realan odraz odljeva stanovništva koje je u posljednjem desetljeću postalo svakodnevica, posebno u istočnijim dijelovima Hrvatske, gdje se broj stanovništva dramatično smanjio.

Pad broja stanovnika, po statističkim podacima, bilježi i najveći istarski grad - Pula. Iako je broj stanovništva općenito na Poluotoku prosječnom građaninu Istre poprilično teško pratiti jer je od ljetnih gužvi do zimskog mrtvila u gradovima prevelik jaz, brojke su neumoljive. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Pula je imao 57.460 stanovnika, a prema najnovijim podacima, deset godina kasnije zabilježen je ukupan broj od 52.411 žitelja.

Smanjenje broja stanovnika za čak 5.049 odnosno 8,7 posto komentirao je pulski gradonačelnik Filip Zoričić:

"Za Pulu se demografski događaju čudne stvari. Tako se, na primjer, u rodilištu u Puli posljednjih godina povećava broj poroda pa je 2021. godine dosegnuta rekordna 2010. godina i raste broj novorođene djece. Da se zato zaključiti da se poslije događa određeni broj odlazaka jer nema posla, mladi ljudi i ljudi srednje dobi odlaze na bolje plaćena ili makar samo plaćena mjesta, a jedan dio, posebno mlađih, dobio je priliku da po jednakim uvjetima studira vani i onda tamo ostane. S druge strane, i politika snosi odgovornost. Ako nema ponude, jasne stambene politike, sadržaja i sigurnosti, tada ljudi odlaze, a u Puli je to čak pet tisuća stanovnika manje", rekao je Zoričić, koji je objasnio i svoju viziju rješenja ovog problema.

Zoričić

"Na nama je, čime i krećemo u ovoj godini, graditi stanove za mlade, davati više poticaja za poduzetnike, stvoriti novu poslovnu zonu na Vallelungi koja će zaposliti tisuće ljudi u IT sektoru, i tako dalje. Sveučilište će se širiti pa će i ti novi mladi ljudi ostajati u našem gradu. To su demografske mjere koje mogu i moraju promijeniti sliku grada", zaključio je Zoričić.

Svoje viđenje pada broja stanovnika u Hrvatskoj iznio je za Glas Istre i poznati hrvatski demograf i akademik, prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu:

"Svi rezultati su, iz perspektive ljudi koji se na ovim prostorima bave demografijom, očekivani. Činjenica je da se u Hrvatskoj jako smanjuje stanovništvo, posebno na rubnim prostorima, stoga treba oblikovati politiku koja će popuniti te rubne dijelove Hrvatske. Dio razvojne politike koja tome pridonosi je gospodarski rast. To je ključ", rekao je Akrap. Hrvatska, po njegovim riječima, ima i drugi problem, a to su izrazito nerazvijeni prostori za koje treba oblikovati posebnu politiku, da se zadrži stanovništvo.

"Tu ulogu mora odigrati lokalna zajednica, a pritom ne mislim samo na gradove i općine, nego posebno na županije, gdje mora postojati snažna politička volja za rješavanjem ove problematike", kaže.

Anđelko Akrap

Upozorio je i na koji način se može predvidjeti daljnji pad broja stanovnika.

"Učinci prirodnog pada se osjete, a problemi će se pojačavati. Ukoliko se ne počne s djelovanjem, oni će se produbljivati. Društvo mora biti svjesno da problemi postoje. Manji je priljev mladih u škole, a povećava se i udio starijeg stanovništva. Nije problem broj stanovništva, nego njegova struktura, a to ima reperkusije na ekonomiju", zaključio je Akrap.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum