Jedva čekamo Uskrs. Konačno ćemo se nakon posta, koji neki prakticiraju iz vjerskih razloga, a drugi mu se priklanjaju i ubacuju ga u standardni ljetni plan tesanja tijela, moći opustiti u slasticama. O da, ubijanje u kalorijama. No, za one koji od slatkog, nezdravog bježe kao vrag od tamjana, ima spasa u maloj kućnoj tvornici sirovih slastica "La Fabrikini". Ako je Charlie imao tvornicu čokolade onda Puljanka Aleksandra Paolasini ima svoju malu manufakturu sirovih slastica. Za razliku od slastičarnica kod nje nema ni kapi znoja, jer kada je sirova, popularnije, raw food hrana u pitanju termička obrada ne dolazi u obzir - ubija sirovo koje pak hrani i najmanju stanicu u tijelu.

Zapravo, najjednostavnija definicija"raw fooda" je konzumiranje namirnica u njihovu prirodnom stanju, neprocesirane ili minimalno procesirane, termički obrađene do 48 stupnjeva Celzija. Pritom ne samo što je ukusno već i zdravo. Može li bolje? Sigurno da može, ali dovoljna je činjenica da zdravo postaje sve veći imperativ u prehrani budući da su briga o vlastitom zdravlju i tijelu u posljednjih nekoliko godina dostigli nezamislive razine te su se širenjem zdravih trendova prigrlili i neke navike koje možda prije ne bi doprle do nas, otvorili smo svoje nepce istraživanju novih ukusa i definitivno iz toga nismo izašli zakinuti, čak štoviše, otkrili smo da slatko može biti i zdravo, posebice kada je napravljen od čistih darova prirode.

Upravo je tako razmišljala jedna od pionira sirove hrane u Istri. "Prije desetak godina promijenila sam pristup hrani, time i zdravijem načinu života. Uz jogu i meditaciju okrenula sam se veganstvu i tako se kroz suosjećajnost i samilost prema živim bićima rodila kreativnost i počela sam smišljati zdravije recepte i spremati zdrave kolače koji su postali moja strast" veli Aleksandra. Htjela je dokučiti kako slatke zalogaje učiniti maksimalno zdravima te istovremeno zadržati tu urođenu komponentu uživanja u slatkišima i kolačima, a svejedno pokušati ne unositi u sebe industrijske prerađevine.

Zadatak nije bio lak, ali upornost i želja i neki unutarnji glas govorili su joj da je na pravom putu kada je krenula u eksperimentiranje sa zdravim slasticama. Prvo je to bilo istraživanje koje se pretvorilo u hobby u kojem je s puno ljubavi i strasti krenula spremati zdrave sirove slastice. Otvarala je neka nova vrata kada je u pitanju sirovojedstvo ili možemo ga pak nazvati sirovoslatičarstvo. Onda je hobby naišao na dobar odjek i kapitalizirao u mali obrt. Naime, Aleksandra je prije nekoliko godina, kada je sirova hrana u nas još bila u povojima i nakon prestanka rada u trgovini zdrave hrane u kojoj je otkrila čari raw fooda, odlučila Puljanima približiti ovaj sve popularniji način prehrane. "Što god se u životu desi, dogodilo se za tvoje bolje sutra. Tako je moj otkaz bio put k osamostaljenju", prisjeća se. U centru je bila otvorila kao i samo ime govori minijaturnu "Pikulecu". Radila je sezonski. Turisti su voljeli sirovo, a domaći su sramežljivo ulazili na mala vrata. Već su se tada njezine torte isticale u slabašnoj ponudi ovakvih slastica kojima su se zbog okusa priklanjali i zadrti klasičari koji čak ne odstupaju od margarina. A onda se dogodila pandemija.

Svijet je stao, a mi smo morali osmisliti vlastite svjetove. Aleksandrin je svijet bio sladak i sirov. Iako surovo zvuči, sirovo znači samo jedno - zdravo, ali i slatko. Počela je pripremati sve više raw food slastica. I kako to inače nekako ide krenula je s obitelji, prijateljicama, usmena predaja je napravila svoje, a društvene mreže stvorile pravu mrežu obožavatelja. I sama smatra da se sve u životu odvija baš kako treba, tako je logična bila i " La Fabrikina" mala tvornica sirovih zdravih slastica. To je njezini sirovi slatki laboratorij u kojoj nema pećnica, već je važan samo frižider u kojem slastice moraju odstajati i do 10-ak sati. Za razliku od pravih slastičara kojime je vaga svetinja u kuhinji kod Aleksandre svetinja je blender. On radi sve, a Aleksandra to oblikuje u ukusne i hranjive i vizualno atraktivne slastice.

Riječ je o monoporcijama ili pak cijelim tortama spravljenima sa puno kreativnosti od čistih darova prirode u kojima se isprepliću okusi orašastih plodova, suhog i svježeg voća, sirovog kakaa, kokosovog, bademovog brašna i zdravih masti. Ono što je najvažnije kod sirovih slastica je što su one osim što su vrlo ukusne isto tako i vrlo zasitne jer su spravljene od nutritivnih i kaloričnih orašastih plodova poput badema i oraha, a datulje su u sirovim slasticama pravi must have. "Slastice su veganske, sirove, bez rafiniranih šećera, jaja, brašna, mliječnih proizvoda, glutena, aditiva, konzervansa, aroma i pojačivača okusa te pune vlakana, enzima i vitamina. Za izradu slastica koristim orašaste plodove, zdrave masti i sirovi kakao a prirodne boje koje stavljam u slastice nastale su kao prah sušenog voća, povrća ili algi. Dakle, svi su 100% prirodni biljni, slatki i zdravi."; veli ova , šalimo se, sirova slastičarka.

"Pogodni su za dijabetičare, vegane kao i za one koji biraju hraniti se zdravije a da pritom ne gube ukusne arome na koje su navikli", napominje. Zanimljivo je da Aleksandra, dok nije promijenila način prehrane, uopće nije pekla kolače, a ne peče ih ni sada jer se sirove slastice termički ne obrađuju. Koristi esencijalna ulja i supernamirnice te gleda da je sve organski. "Kolači se isključivo pripremaju od orašastih plodova - kore od indijskih oraha, badema, lješnjaka, suhog duda, kokosovog čipsa i datulja. Kreme su uvijek napravljene od indijskih oraha te se može dodavati avokado i voće.

Zadnjih godinu dana koristim i esencijalna ulja koja se mogu koristiti i u kulinarstvu te s njima oplemenjujem okuse mentom, narančom, limunom i limetom. Puno koristim i supernamirnice (superfood). Boje dobivam zelenom i plavom spirulinom, ciklom, kurkumom, pink pythajom. I da, začini su mi jako bitni - kardamom, klinčić, kurkuma, anis, cimet. Bez njih ne mogu", otkriva nam bazu privlačnih slastica koje su zdravi pandan After Eightu, Ferrero Rocheu, Snickersu koji je u raw foos varijanti napravljen od bijele čokolade i maline, a tek Siroci sacher mala tortica od marelice i naranče sa čokoladno, odnonso kakao kremom. Kada je u pitanju ulje, maslac i vrhnje, ona su kokosova. I njima cijena još nije vrtoglavo narasla kao kod "normalnih". Od sladila pak koristi agavin i javorov sirup te ponekad i kokosov šećer. Gleda da koristi domaće namirnice iz OPG-ova, koliko je to moguće.

"Domaći su bademi, lješnjaci, borovnice, jagode, ali ne može biti indijski orah ili avokado", iskrena je. I ono što je najvažnije Jedna feta je dovoljna. Jer sirovo ne samo što je zdravo, već je i zasitno kada gluten zamjene datulje, bademi, lješnjaci - prava slasna bomba u kojoj je druga feta - previše, iako joj je teško odoljeti kada je tako slatka, šarena vesela i naravno- zdrava.

Povezane vijesti

• GASTRONOMIJA SA ŽENSKIM POTPISOM Dragica Lukin: Oslonimo se na vlastiti vrt
• FOTO/Lara Tišljar, restauratorica umjetnina iz Pule, vješto obnavlja i stare recepte za kolače. LARINE TORTE JEDU SE OČIMA, A MIRIŠU NA JOŠ
• FOTO/Najbolja hrvatska slastičarka otkriva sve tajne pripreme slatkog, ali i svoje istarske favorite: Fine su mi fritule i kroštule, a BUCOLAJ MI JE TOTALNO OTKRIĆE!