Nisu imali sunce i more, niti snijeg. Ali u malom sjevernoistarskom gradu u unutrašnjosti dovijali su se kako privući goste u novootvoreni hotel Fontana čiju je izgradnju nekadašnja buzetska tvrtka Jadran pokrenula na mjestu starog hotela. Izbor je pao na plesne zabave i angažman najzvučnijih imena tadašnje estrade pa se Buzet osamdesetih i devedesetih godina profilirao kao pravi vikend centar zimske zabave i noćnog života regije.

- Hotel je otvoren u svibnju 1981. godine i početkom zime krenule su plesne zabave. Buzet je u to vrijeme bio među rijetkima koji ih je održavao. Obala se zimi odmarala od napornog ljeta, a mi smo radili, komentirat će Nadan Flego koji je uz Alda Šverka bio u menadžmentu hotela. Ima ih koji smatraju da se ponajviše poduzetničkom duhu ovog dvojca može zahvaliti tadašnji rejting Buzeta. Takvo mišljenje dijeli i buzetski poduzetnik i estradni menadžer Robert Marušić.

Broj dva u regiji

- Respekt svima oko nas, ali osim Opatije u kojoj je radilo jedanaest diskoteka, nitko se u okruženju zimi u to vrijeme nije mogao mjeriti s Buzetom. Buzet je bio broj dva u regiji, s prizvukom nostalgije prisjetit će se Marušić i komentirati da se Buzetu to nije slučajno dogodilo, a tome je uz sluh menadžmenta hotela, kumovalo i gostoprimstvo.

- Buzet je visoko motivirana sredina. Buzećani su na glasu kao dobri domaćini i kada se poklopila ta gostoljubivost, ekonomski interes, entuzijazam i želja da se nešto napravi, rezultat nije mogao izostati. Plesne zabave u hotelu Fontana održavale su se zimi petkom i subotom uz živu svirku najboljih istarskih i riječkih orkestara Orion, Bandoleros, Amadeus, TNT, 777 i Expres. Alenu Vitasoviću je Buzet uvijek ostao poseban u srcu jer je upravo u hotelu Fontana započeo svoju glazbenu karijeru. Prekretnica za organiziranu disco zabavu bila je odluka tadašnjih direktora hotela Fontana Nadana Flega i Alda Šverka da se u prizemnom dijelu hotela u pivnici napravi video disco bar. Radno vrijeme je bilo petkom od 21 do jedan sat, a subotom do dva sata. Već u 20.30 sati stvarao se red pred ulazom. Mladi Buzeštine i sjeverne Istre i dijela Slovenije, imali su poput svojih vršnjaka u okolnim većim gradovima kamo izlaziti i zabavljati se, prisjeća se Robert Marušić.

Izletnici za Trst

Među prvim grupama u novom hotelu nastupili su: Flamengo, Elkakordi, Pikova dama, Orion s poznatom pulskom pjevačicom Evom. Njihov nastup garantirao je vikendom top plesne zabave koje su međutim u jedno doba noći završile i tako se pojavila potreba za otvaranjem diskoteke u pivnici u prizemlju hotela. U hotelu su u to vrijeme bili pod velikim pritiskom jer otvorio se novi hotel sa sto ležaja, a trebalo ga je napuniti. Cilj je bio osigurati dodatni sadržaj kojim bi se privukli gosti.

Takvi zabavni sadržaji bili su prvenstveno organizirani zbog gostiju hotela. Dolazile su grupe iz cijele kontinentalne Hrvatske pa i iz Dalmacije, odlična suradnja uspostavljena je s jednom agencijom iz Zadra. Cilj tih vikend izleta bio je obilazak Brijuna ili šoping u Trstu ili Veneciji. Prespavali bi u hotelu i tako se nametnula potreba za organizacijom dodatnih zabavnih sadržaja kojima su ujedno privukli mlade cijele sjeverne Istre, Liburnije, Ćićarije i Šavrinije. Kako se razvijao trend diskoteka počeli su angažirati i poznate izvođače. Krajem osamdesetih i devedesetih godina sva plejada top bendova i pjevača gostovala je u Buzetu.

Oko 650 mladih

Buzet je vikendom disao punim plućima. Prava je lutrija bila na Fontani naći mjesto za parkiranje. Sve je vrvjelo životom. Noćna zabava počela bi u kafićima i preselila se u diskoteke. Iako se više pilo, zabavljalo i "lomilo" nego danas, ekscesi su bili svedeni na minimum. Uvijek se pri kraju radnog vremena vodilo brigu da se nekome nešto ne dogodi. Da za volan sjednu samo oni trijezni. Znali su uzimati ključeve vozačima, pustiti ih da prespavaju u discu, na foteljama u hotelu, ili im dati sobe. Bile su velike gužve i puno se čaša razbijalo pa su se tzv. ruske čaše koje bi se prilikom pada rasprsnule u tisuću komadića, a ne u opasne krhotine, doslovno kupovale na palete. Kada bi čistačice došle ujutro, pod prekriven staklenim komadićima svjetlucao se poput snijega.

- Top špica tih osamdesetih godina prošlog stoljeća bile su dvije diskoteke i to Video disco bar Fontana na Fontani i Disco club Fontik u starom gradu Buzetu koje su vodili poduzetnici Željko Zorko i Dante Majcan. Uz trend novih caffe barova, u koje se zalazilo prije odlaska u diskoteke, u Buzet je prema nekim procjenama dolazilo izvana oko tristo mladih, što je uz domaće kojih je bilo jednako toliko, činilo korpus od preko 650 mladih osoba koje se zabavljale u gradu, prisjeća se Marušić.

Početkom devedesetih godina Radenko Sirotić otvorio je diskoteku Fenix u centru grada koja je nastavila tradiciju organizirane zabave za mlade, a kasnije je promijenila ime u Club 190. Bili su to najsjajniji dani posebno zimske i cjelogodišnje zabave u povijesti grada Buzeta, prisjetit će se Marušić koji je i sam, od 1984. do 1988. godine te od 1990. do 1994. godine, bio DJ u video disco baru Fontana i kasnije u discoteci Phoenix.

Kada je započeo karijeru DJ-a u discu hotela Fontana, Marušić je imao svega 16 godina - i suglasnost roditelja. Iz tih vremena puno je anegdota, a povjerio nam je tek jednu. - Mama se šokirala kada sam na maneštru došao s Željkom Bebekom. Bijelo dugme već se bilo rasformiralo, ali Bebek je bio jedno od najzvučnijih imena glazbene scene. Boravio je toga ljeta u hotelu Fontana. Trebalo mu je nešto presnimiti i pozvali su mene. U jednom trenutku rekao je da je gladan. Uzvratio sam - Super, idemo na maneštru kod moje mame, prisjeća se Marušić.

Ploče najvećih svjetskih hitova nabavljale su se u obližnjem Trstu pa se ono što se slušalo i pjevalo u svijetu, vrtjelo i puštalo vikendom u Buzetu.

- Jednom mjesečno odlazili smo u Trst. Kupilo se dvadesetak vinila koji nisu bili jeftini, cijene su se kretale u rasponu od 7.000 do 15.000 lira. Bili smo u puno boljoj startnoj poziciji čak i u odnosu na diskoteke koje su radili ljeti na moru jer smo kroz zimu stvorili zavidnu kolekciju, a diskoteke na obali radile su samo dva, tri mjeseca. Naravno, to je bilo vrijeme vinila, singl i lp ploča. Kao DJ imao si pred sobom petsto, šesto ljudi i svake tri minute mijenjao pjesmu, skidao ploču, stavljao je u futrolu, pripremio i miksao drugu i tako cijelu noć. Za odlazak u toalet koristio se maxi singl. Stavio si ga i znao da imaš četiri minute predaha. Današnjim DJ-ima je to nezamislivo, komentirat će Marušić. Nakon pola noći slušali su se domaći izvođači, Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Plavi orkestar, Oliver Mandić…

Radilo se zimi, ali ni ljeti Buzet nije ostao po strani. Poznati pjevači spavali su u hotelu Fontana i po mjesec dana. Izabrali su ga kao bazu iz koje su odlazili nastupati na priobalje pa se dogodilo da je Doris Dragović na vrhuncu slave boravila u Buzetu, a Jasmin Stavros također bio česti gost. Disco buzetskog hotela ljeti nije radio, ali je hotel uvijek imao ljetne zabave s različitim bendovima. Tako da je Buzet sve to vrijeme živio s estradom.

Taj neponovljivi ciklus osamdesetih godina završio je s pojavom hausa, elektroničke glazbe koja je donijela jednu hladnoću u stilu muzike, u plesu, u zabavi. Dolaze nove generacije, klasični plesnjaci odlaze u povijest. Početkom devedesetih Buzet ima dvije discoteke i živu muziku u restoranu.

Umjesto disca kafić

- Sredinom devedesetih sve se počelo polako gasiti. Država je u tranziciji, rat je za nama, nema više one opuštenosti. Taj radnik koji je nekada jedva čekao petak, sada je u grču zabrinut za radno mjesto. Diskoteke se gase svugdje u svijetu i oblik zabave se transformira, zabava se seli u kafiće i pabove, vraćaju se veliki koncerti u velikim dvoranama, kaže Marušić koji je prosinačkim "Božićem u Buzetu" pokrenutim 2008. godine pokušao Buzetu vratiti primat zimskog zabavnog centra. Na premijernom izdanju u velikom šatoru u Mašimovoj škuji u centru grada nastupili su kralj zabavne glazbe Jasmin Stavros i najpopularnija domaća estradna zvijezda Severina. Bio je to prvi takav sadržaj u Istri jer ostali su gradovi radili novogodišnje dočeke na otvorenom. No prosinački sadržaj baziran isključivo na komercijalnoj osnovi, funkcionirao je nekoliko godina sve dok i u okruženju nisu počeli u tom terminu organizirati koncerte. Buzet se nije mogao mjeriti s snažnim gradovima na istarskoj obali.

Kroz sve ove godine, kada god su bila nekakva druženja uvijek se netko s nostalgijom sjetio najslavnijih i najsjajnijih dana noćne zabave Buzeta i sjeverne Istre. Upravo je nostalgija, kaže Marušić, bila okidač za siječanjski retro zabavni projekt ovog siječnja "Kadi si generacijo?" u buzetskom Sun Sportu, glazbene retrospektive, namijenjene isključivo onima rođenima prije 1975. godine.

- Zamislio sam je kao okupljanje "zlatnih" buzetskih generacija iz osamdesetih pa do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća kada su se u buzetskim disco klubovima i hotelu zabavljali mladi i stari iz cijele Istre, susjedne Slovenije i Kvarnera, reći će Marušić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• Buzetu iz europskog socijalnog fonda 559.760 kuna
• Za rekonstrukciju javne rasvjete osigurano 2,4 milijuna kuna
• Je li "tona" jednako teška u Sloveniji i u Hrvatskoj?