Prirodoslovna građa Gimnazije Pula
Od kralježaka kita do oklopa pasanca: Restaurirana vrijedna zbirka malog pulskog školskog muzeja
(Foto Gimnazija Pula)
S početkom nove školske godine 2026./2027., kada Gimnazija Pula po prvi put za učenike otvara novi prirodoslovni smjer, velika zoološka zbirka koju posjeduje škola dolazi na vidljivo mjesto u učionici biologije. Naime, ovih se dana dovršava projekt obnove vrlo brojne zbirke prepariranih životinja, odnosno dijelova životinja čiji je manji dio do sada bio dostupan i korišten u nastavi, a veći broj preparata godinama zatvoren po ormarima, kutijama i ladicama kabineta.
Želja i vizija ravnatelja Nikole Vujačića i nastavnika biologije, prof. Burić, Crnković i Jaćimović je bila da se ova bogata i vrijedna zbirka restaurira i izloži da bi bila dostupna i vidljiva učenicima. Od sada će reprezentativni eksponati biti izloženi i osvijetljeni u vitrini koja je izrađena specijalno za tu namjenu i zauzima gotovo cijeli stražnji zid učionice - pravi mali školski muzej.
Kralješci kita
Cijela prirodoslovna zbirka sadrži bar 500 raznih uzoraka životinja - mokrih i suhih preparata beskralježnjaka i kralježnjaka, kao i mali broj dijelova biljaka koji su se nekada svakodnevno koristili u nastavi, ali s vremenom su propadali ili se oštetili pa su zahtijevali obnovu. Međutim, zubu vremena odoljelo je desetak jako starih primjeraka mokrih preparata. O datumu njihove proizvodnje može se zaključiti iz etiketa na njima. Naime, poznato je da je u sadašnjoj zgradi gimnazija postoji od školske 1908./1909. godine i od tada se u njoj odvijala nastava predmeta Prirodopis. Poznate bečke tvrtke s kraja 19. i početka 20. stoljeća kao što su "Lenoir & Forster" ili "A. Pichler’s Witwe & Son", koje su proizvodile učila za srednjoškolske i visokoškolske ustanove na etiketama su, uz krasopisom ispisana latinska imena vrsta i opise preparata, ostavljale i svoj potpis.
Tako možemo zaključiti da su neki mokri preparati "preživjeli" sigurno više od 100 godina. Oni daju zbirci dodatnu vrijednost jer su proizvedeni prije više od stoljeća, a danas se predmeti s oznakama ovih povijesnih tvrtki čuvaju u muzejima kao što je Tehnički muzej u Beču.
Zanimljivo bi bilo i za sve druge uzorke saznati njihovu povijest, no takvi podaci, ako ih je nekada i bilo, sada više ne postoje. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, države i vlasti u Puli su se izmjenjivale, a Gimnazija je nastavila postojati i tijekom desetljeća povećavala broj uzoraka u svojoj prirodoslovnoj građi. Zbirka se tijekom vremena dopunjavala jer je, osim nastavnika koji je direktno prenosio znanje, to bilo gotovo jedino sredstvo poučavanja. Razvojem društva i dolaskom novih nastavnih učila i dalje se u nastavi biologije njegovala zorna stvarnost kao važna metoda poučavanja.
Rad na prirodoslovnoj građi Gimnazije Pula započeo je prije tri godine inventarizacijom, odabirom i sastavljanjem popisa mokrih preparata kralježnjaka i beskralježnjaka kojima je bila potrebna restauracija. Staklene posude u kojima su se nalazile preparirane životinje bile su napukle ili je sredstvo za brtvljenje popustilo i odlijepilo se pa je formalin u kojem su životinje konzervirane bio ishlapio.
Prošle godine uz stručnu pomoć djelatnika Prirodoslovnog muzeja Rijeka, višeg preparatora Lade Bartoničeka više od 100 mokrih preparata je obnovljeno. Neki od njih posebno su vrijedni jer su egzotične vrste kao što je vrsta morske zmije koja nastanjuje tropske vode Indijskog i Tihog oceana. Među autohtonim vrstama također ima zanimljivih jer su ili endemične poput čovječje ribice, ili su danas zaštićene vrste poput poskoka, riđovke i drugih. Osim prije navedenih, vrijednih i očuvanih vrlo starih uzoraka, nalazimo ovdje primjerke kojima su posebnim tehnikama preparirani unutarnji organi, pa su se na njima u prošlosti učenici mogli poučavati o građi i smještaju unutarnjih organa.
Suhe preparate čine raznovrsni eksponati kao što su zbirka kostura ili pojedinačnih kostiju, rogovi, kopita i papci sisavaca, preparirane vrste slatkovodnih i morskih riba i gmazova, zbirke kukaca, ljušture Jadranskih i tropskih vrsta školjkaša, puževa i glavonožaca. Među njima su egzote poput oklopa pasanca, nilskog varana, krokodila, te zbirka tropskih koralja. Jedan vrlo rijedak i neobičan primjerak zbirke je pravi kostur čovjeka koji za sada ima posebnu vitrinu u kabinetu i čeka na popravak i čišćenje. Kuriozitet u zbirci predstavljaju i dva kralješka i rebro kita. Kralješci su težine od približno 30 kilograma, i zbog velikih dimenzija nakon čišćenja od naslaga prašine, bit će postavljeni na zid učionice.
Determinacija vrsta
- Veliki trud uložile su profesorice biologije i u determinaciju vrsta jer su pojedini natpisi otpali ili izblijedljeli, a kod nekih primjeraka nije ih ni bilo. Kod takvih slučajeva prilikom određivanja vrsta trebala nam je pomoć stručnjaka koju su nam nesebično dali dr.sc. Eduard Kletečki, herpetolog, dugogodišnji djelatnik Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i dr.sc. Marcelo Kovačić, ihtiolog, viši kustos Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Broj preparata koji se prije obnove nalazio u kabinetu bio je i veći, no dobar dio njih je s vremenom propao pa smo ga jednostavno morali otpisati, poručuju iz pulske Gimnazije.
U vremenu Interneta i umjetne inteligencije, kada pretraživanjem mnoštva podataka nakon samo nekoliko klikova možemo doći do željene informacije, ili vidjeti prekrasne fotografije ili videoklip snimljen u prirodi, mogli bi pomisliti da vrijednost školskih izložaka danas nije toliko bitna i presudna u stjecanju znanja.
- No, ipak svjedoci smo da ovi eksponati uvijek izazovu pozornost i oduševljenje učenika, pa poučavanje pomoću izvorne stvarnosti ima svoje mjesto i značenje u metodici poučavanja biologije, zaključuju iz Gimnazije.
