"Protiv sječe!" upozorava
Što će biti sa stablima na Pragrandeu? "Ne želimo da javna rasprava završi motornim pilama"
(Marko Račan)
Građanska inicijativa Protiv sječe! upozorava da se bliži datum nakon kojeg više neće vrijediti posebna ljetna ograničenja izvođenja građevinskih radova u Puli, a javnost i dalje nema jasnu informaciju koji će radovi na području Pragrandea zahvatiti urbanu šumu na Marsovom polju 2 i što će se točno dogoditi s postojećim starim i vrijednim stablima i vegetacijom.
Prema Odluci Grada Pule, posebna ljetna ograničenja izvođenja građevinskih radova vrijede zaključno s 31. kolovoza 2026. godine. U inicijativi stoga smatraju da bi Grad prije početka bilo kakvih novih zahvata trebao javno objaviti sve ključne informacije o projektu.
"Pragrande je već više od mjesec dana potpuno nestao iz javnog medijskog prostora, ali projekt nije nestao. Zato nas ta tišina i najviše zabrinjava. Od 1. rujna prestaju ljetna ograničenja radova i želimo znati što slijedi. Hoće li tada krenuti prema dijelu urbane šumice kod Marsova polja 2? Koliko stabala i postojeće vegetacije žele ukloniti? I zašto građani još uvijek nemaju sve informacije?", poručuje Petar Ćurić, osnivač i koordinator inicijative.
Traže precizne informacije o zahvatu
Iz inicijative od gradonačelnika Peđe Grbina i Grada Pule traže da prije početka radova objave precizan obuhvat planiranih zahvata, broj i točnu lokaciju stabala predviđenih za uklanjanje, planirani datum početka radova, projekt krajobraznog uređenja te plan kompenzacijske sadnje.
Traže i obrazloženje zbog čega je upravo područje Pragrandea odabrano za nova horizontalna parkirališta, kao i informacije o alternativnim lokacijama i prometnim rješenjima koja su razmatrana prije donošenja odluke.
"Ne želimo se jednog jutra probuditi i ustanoviti da je rasprava završila motornim pilama. Ako Grad smatra da je ovaj zahvat dobar za građane, neka ga prije početka radova obrani pred građanima činjenicama, projektima i mogućim alternativama. Nakon što stabla budu uklonjena, javna rasprava više nema isti smisao – tada je šteta već učinjena", ističe Ćurić.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže inicijativa, planirana parkirališta i prometnica obuhvatili bi ukupno 18.270 četvornih metara površine. Kako navode, riječ je o tri lokacije parkirališta i cesti preko područja kanala Pragrande.
"Pragrande nije prazna parcela"
Protivnici planiranih zahvata smatraju da se Pragrande ne bi smio promatrati isključivo kroz broj novih parkirnih mjesta.
"Pragrande nije prazna parcela. I zato ga ne smijemo promatrati samo iz kuta broja automobila koji bi se tamo mogli parkirati. Pragrande je zeleno divlje srce grada. Jedan od posljednjih većih zelenih otoka u širem središtu Pule", kazao je Ćurić u ranijem razgovoru o budućnosti tog područja.
Iz inicijative upozoravaju na ekološku i klimatsku funkciju prostora, posebno u kontekstu upravljanja oborinskim vodama, ublažavanja urbanog toplinskog otoka i očuvanja bioraznolikosti. Navode i da su na području Pragrandea evidentirane 24 strogo zaštićene vrste ptica.
Istodobno, smatraju da problem nedostatka parkirnih mjesta u Puli treba rješavati i drugim modelima – od reorganizacije postojećih parkirališta i izgradnje garaža do sustava "park-and-ride", boljeg javnog prijevoza te povezivanja parkirališta s pješačkim i biciklističkim koridorima.
"Ne da Grad bianco prihvati našu viziju samo zato što je naša. Nego tražimo da pokažu analizu alternativa. Koliko košta višeetažna garaža? Koliko podzemna? Koliko košta horizontalno parkiralište? Koliko zelenila ostaje u svakom scenariju? Kakav je utjecaj na promet? Koliko automobila svako rješenje može primiti?", poručuje Ćurić.
Traže moratorij i javnu raspravu
Inicijativa smatra i da planirani zahvati trebaju biti sagledani u odnosu na Strategiju zelene urbane obnove Grada Pule, koju je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo u veljači 2024. godine.
"Zato što je Gradsko vijeće Grada Pule na sjednici održanoj 9. veljače 2024. jednoglasno usvojilo Strategiju zelene urbane obnove i predstavilo ju kao strateški dokument koji treba povezivati strateško i prostorno planiranje. Ako jedan krovni gradski dokument govori o zelenoj infrastrukturi, klimatskoj otpornosti, retenciji, zelenim koridorima i prirodnim rješenjima, a istodobno se na prostoru koji već ima upravo takve funkcije planiraju prometni i parkirališni zahvati, građani imaju pravo pitati: kako je to međusobno usklađeno? I je li uopće usklađeno?", navodi Ćurić.
Protiv sječe! stoga ponovno traži moratorij na nove zahvate na Pragrandeu dok se, kako kažu, ne napravi cjelovita i neovisna analiza prostora. Predlažu i javnu raspravu u kojoj bi, osim političara i investitora, sudjelovali prometni stručnjaci, urbanisti, krajobrazni arhitekti, hidrolozi, ekolozi i građani.
"Pragrande bi trebao postati uzorni primjer kako Pula uređuje svoj urbani zeleni prostor bez uništavanja prirode. Mogao bi to biti dio zelenog koridora, prostor za šetnju, edukaciju, rekreaciju, očuvanje bioraznolikosti, upravljanja oborinskim vodama...Mi želimo grad koji koristi prirodu kao saveznika, a ne koji prirodu uklanja, pa onda kasnije ponovno troši novac da bi umjetno vraćao sve ono što je ranije uništio", smatraju u inicijativi.
Za kraj, Ćurić poručuje da građani ne bi trebali prihvatiti argument prema kojem je zelena površina "neiskorištena" ako na njoj nema automobila.
"Prostor nije neiskorišten samo zato što na njemu nema automobila. Stablo proizvodi hlad. Tlo upija vodu. Zelena površina smanjuje temperaturu. Prirodni prostor čuva bioraznolikost. Sve su to funkcije koje grad koristi svaki dan."
"Pragrande su pluća grada koja pripadaju građanima, a ne automobilima", zaključuje Ćurić.
