(Snimila Vanesa Begić)
U menopauzi nije potrebno jesti manje, nego jesti kvalitetnije, i nisu sve promjene nužno loše, bolje biti mršav za biti zdrav nego za ljepotu, počinje novo razdoblje i socijalna komponenta je jako bitna. Moglo se to, između ostalog, čuti na tribini održanoj u prepunoj Zajednici Talijana u povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja koju je organizirao Grad Pula pod nazivom "Zašto je dobro biti u menopauzi".
Kroz interdisciplinarni pristup, sudionice su govorile o fiziološkim, psihološkim i društvenim aspektima menopauze, uz poseban naglasak na važnost informiranosti, brige o zdravlju i pozitivnog pristupa ovom životnom razdoblju.
Raznih aspekata menopauze dotaknule su se doc. dr. sc. Tanja Jurin, profesorica psihologije i seksualna terapeutkinja s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Aleksandra Blagonić, dr. med., specijalistica interne medicine i uža specijalistica endokrinologije i dijabetologije iz Opće bolnice Pula, Nataša Runić Petković, dr. med., specijalistica ginekologije iz Istarskih domova zdravlja, te Katja Pilar, magistra nutricionizma iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Ginekologinja Runić Petković govorila je o terminologiji menopauze i perimenopauze, ističući da je menopauza definirana trajnim prestankom menstruacije (12 mjeseci bez ciklusa), a perimenopauza može krenuti i deset godina prije menopauze. Prosjek početka menopauze je s 50-51 godinom, a pod normalno se smatra ukoliko žena izgubi menstruaciju u dobi od 45 do 54 godine, između 40 i 45 godina je rana menopauza, a ispod 40 godina prijevremena menopauza.
- Jedni od najspominjanijih simptoma su valunzi, odmah vidite da je žena u menopauzi čim uđe u ordinaciju, mnoge se žale na nervozu, slabo spavanje, debljanje, na nemogućnost koncentracije na poslu, u obitelji, kazala je Runić Petković.
Aleksandra Blagonić govorila je o tome što se konkretno zbiva u ženskom organizmu tijekom toga perioda, a istaknula je da je produženjem životnog vijeka žena skoro trećinu života u menopauzi. Govorila je i o važnosti kretanja, pravilne prehrane, o osteoporozi i osteopeniji, promjeni razine hormona i uzročno-posljedičnim utjecajem na debljanje i na raspoloženje te opće stanje. Napomenula je važnost održavanja mišićne mase te da ne treba nikako odgađati hodanje, kretanje, da ne valja reći danas mi se ne da, ću sutra.
O važnosti konzumiranja lokalnih i sezonskih namirnica govorila je nutricionistkinja Katja Pilar, ističući da treba jesti puno povrća i preferirati mediteranski tip prehrane, ne preskakati obroke, izbjegavati slatkiše, grickalice, alkohol, da treba doručkovati ujutro i to ne kekse i kruh i marmeladu nego primjerice poširana jaja s avokadom i integralnim kruhom ili pak komad kruha s povrćem. Treba smanjiti i unos soli.
Sve su sudionice rekle da treba biti redovit u preventivi kako bismo izbjegli kurativu. Jurin se osvrnula na promjene u seksualnom životu do kojih dolazi i zbog kombinacije čitavog niza faktora te kazala je da seksualnost nije samo biološka stvar, puno se toga tu prepliće, a navela je da dobar seksualni život nije samo trešnjica na torti, već vrlo važna životna komponenta te da je to i važan društveni, psihološki moment te da se ne treba sramiti govoriti o tome sa svojim liječnikom.
Voditeljica tribine bila je Jelena Vitasović.