Novi korak Pule

Dr. Mirela Markanović Mišan o sufinanciranju medicinski pomognute oplodnje: Svaki peti par suočava se s problemom neplodnosti

| Autor: Jelena Milović
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


U Puli su u tijeku eKonzultacije oko nacrta prijedloga izmjena i dopuna Odluke o sufinanciranju medicinski pomognute oplodnje. Pri donošenju Odluke, provodi se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću s ciljem upoznavanja javnosti s nacrtom prijedloga i pribavljanjem mišljenja, primjedbi i prijedloga zainteresirane javnosti, kako bi, ukoliko su zakonito i stručno utemeljeni, bili prihvaćeni i u konačnici ugrađeni u samu odluku.

U povodu ove značajne teme za naš grad, dr. Mirela Markanović Mišan, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, voditeljica Ginekološke poliklinike s dnevnom bolnicom u Općoj bolnici Pula i voditeljica Centra za humanu reprodukciju, iznijela nam je o ovoj problematici nekoliko zanimljivosti.

Potpore i do 1.000 eura

S obzirom na struku, smatrate li ovu odluku gradske vlasti dobrom?

- Prijedlog ove odluke smatram iznimno dobrim i konkretnim potezom Grada Pule, jer prate stvarne potrebe parova koji se suočavaju s neplodnošću. Grad je prepoznao da svi parovi nemaju jednake mogućnosti u sustavu HZZO-a i omogućio sufinanciranje i u inozemstvu, čime su obuhvaćeni i programi donacija spolnih stanica. Također, važna je i promjena prema kojoj se sufinanciranje više ne uvjetuje iskorištavanjem svih pokušaja preko HZZO-a - parovi sada mogu paralelno potražiti pomoć i u privatnim ustanovama, uz potporu od 1.000 eura. To je primjer fleksibilnosti i razumijevanja problema s obzirom na liste čekanja koje u pojedinim centrima dosežu i do šest mjeseci, a vrijeme je ključni faktor uspješnosti u zanošenju.

Hoće li to, i u kojoj mjeri, po Vašem mišljenju, pomoći budućim roditeljima, s obzirom da u nekom trenutku to postaje poprilično skup zahvat, nekima i nedostupan?

- Apsolutno. Krenimo od srži problema, otkuda kreće problem neplodnosti. Odgađanje planiranja trudnoće nije stvar manjka želje za roditeljstvom, već posljedica suvremenog načina života. U Istarskoj županiji prosječna žena želi prvo završiti obrazovanje, profesionalno se ostvariti, financijski osamostaliti i pronaći stabilnog partnera. Sve su to razumljivi razlozi, ali biološki sat, nažalost, ne prati društvene promjene. Kad se napokon odluče na trudnoću, a ona ne stiže prirodnim putem, nakon konzultacija i pripreme dokumentacije, kreću postupci metoda pomognutih oplodnji (MPO). Što je žena starija, za jedno dijete potrebno je proći kroz više postupaka. HZZO plaća postupke do navršene 42 godine žene, a nakon toga parovi se redovito odlučuju na daljnje postupke i to često uz program donacije jajnih stanica. Programi donacija jajnih stanica su vrlo uspješni, no uz lijekove i putovanja u inozemstvo dosežu cijene i do 6.000 - 7.000 eura. Sufinanciranje ovakvih postupaka dat će parovima snažan vjetar u leđa, koji se i bez toga suočavaju s velikim emocionalnim i financijskim teretom.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Tko može, a tko ne, u zakonskim okvirima, ući u postupak potpomognute oplodnje koju financijski podupire država, s obzirom na dob pacijentice?

- Prema važećim propisima, HZZO financira metode pomognute oplodnje za žene do navršene 42. godine života. Svaki par dobiva "košaricu" postupaka koju može iskoristiti da bi došao do djeteta. Košarica obuhvaća četiri intrauterine inseminacije, dva prirodna i četiri stimulirana IVF (in vitro fertilizacija) postupka. Svakom paru pristupa se individualno i odabiru postupci sukladno njihovom faktoru neplodnosti. Nakon iskorištenih, a neuspješnih postupaka, postupke je moguće provoditi isključivo privatno, bez pokrića troškova od strane države. Upravo zato su ovakve lokalne potpore važne - one omogućavaju da se pomogne i onima koji su blizu gornje dobne granice i ne žele čekati red na postupak preko HZZO-a ili onima kojima će trebati više postupaka od onih predviđenih HZZO-om.

Uzroci neplodnosti

Koliko se često susrećete s parovima kojima je MPO potreban?

- Neplodnost koja se definira kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa u današnje vrijeme pogađa otprilike 15 do 20 posto parova reproduktivne dobi, što znači da se s tim izazovom suočava svaka peta obitelj. Razlozi za to su brojni. Kod žena je najčešći uzrok odgađanje trudnoće, pri čemu s dobi prirodno opada broj i kvaliteta jajnih stanica, a time i uspješnost oplodnje. Uz to, sve su češći hormonski poremećaji poput sindroma policističnih jajnika, endometrioze i poremećaja ovulacije. Kod muškaraca uočavamo pad kvalitete spermija, što se povezuje s modernim životnim stilom - stresom, pušenjem, prekomjernom težinom, izlaganjem toksinima i sjedilačkim načinom života. Općenito, suvremeni način života donosi kronični stres, užurbanost, manjak sna i emocionalnu iscrpljenost, što sve zajedno utječe na intimni život parova. Uočavamo da mnogi parovi, osobito mlađe generacije, imaju sve manje spontanih spolnih odnosa upravo zbog umora, stresa i poslovnih obaveza. Kod muškaraca se to nerijetko očituje kroz probleme s erektilnom funkcijom, dok žene mogu imati smanjenu spolnu želju.

Što nam o samim postupcima pomognute oplodnje možete reći kao uža specijalistica humane reprodukcije i kakvi su nacionalni postoci uspješnosti?

- Inseminacije (IUI), koje su jednostavniji postupci, primjenjuju se kada su jajovodi prohodni i nalaz kvalitete sjemena (spermiogram) uredan ili blago snižen te uspješnost po ciklusu iznosi oko 10 posto. Iako taj postotak djeluje skromno, kod pravilne indikacije i četiri do šest uzastopnih pokušaja, šanse za trudnoću mogu doseći i do 30 posto. Kod stimuliranih in vitro fertilizacija (IVF), gdje se potiče rast više jajnih stanica, uspješnost je znatno veća. Prosječna stopa trudnoće po postupku kreće se od 35 do 45 posto kod žena mlađih od 35 godina, a oko 25 do 30 posto kod žena između 38 i 40 godina. Nakon 40. godine uspješnost postupno opada, pa iznosi 10 do 15 posto, dok se kod primjene doniranih jajnih stanica ponovno približava vrijednostima mlađih dobnih skupina - često iznad 50 posto po prijenosu embrija. Hrvatska trenutno broji 18 centara za humanu reprodukciju. Statistika uspješnosti tih centara je usporediva s onom u ostalim državama Europske unije jer svi centri posluju prema istim europskim standardima i uputama europskih društava za humanu reprodukciju. Postupci i protokoli stimulacije podliježu redovitoj inspekciji Ministarstva zdravstva što osigurava transparentnost i usporedivu razinu kvalitete rada.

Postupak i u Pulu

I OB Pula je nedavno otvorila Centar za humanu reprodukciju, čime se pridružila mreži hrvatskih centara za MPO. Koliko je to bio zahtjevan projekt i što on znači za vaše pacijentice?

- Da, od 2023. godine u Općoj bolnici Pula djeluje Centar za medicinski pomognutu oplodnju, u kojem se provode postupci IUI. Projekt do realizacije je zahtijevao opsežne pripreme, stručna usavršavanja i organizacijske prilagodbe, no otvaranje centra je predstavljalo značajan iskorak za našu ustanovu. U radu sudjeluju dva liječnika, jedna biologinja, dvije medicinske sestre i psihologinja. Cilj nam je bio omogućiti parovima prvi kontakt i konzultacije u vlastitoj sredini, olakšati im pripremu potrebne dokumentacije te izdvojiti one kod kojih je upravo inseminacija indicirana metoda liječenja. Istovremeno svakodnevno surađujemo s centrima u Hrvatskoj koji provode IVF postupke. U našem centru obavljamo folikulometrije, prilagođavamo terapiju i tempiramo aspiracije u dogovoru s liječnicima vanjskih ustanova, čime parovima omogućavamo da većinu pripremnih postupaka obave u Puli, bez potrebe za čestim putovanjima izvan županije. Uštedom dragocjenog vremena, mogu nastaviti sa svojim svakodnevnim obavezama i time se lakše i odlučuju na postupak. Posebno nam je drago što parove pratimo i nakon uspješnog postupka - vodimo trudnoće i, na kraju, većina tih žena i rađa u našoj bolnici. Na taj način stvaramo zaokruženu, toplu i dostupnu skrb za parove iz cijele Istre.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama