Kontroverzna biografija
Od Kominterne do Uljanika: Josip Kopinič ostavio je dubok trag u poslijeratnoj Puli
(Arhiva Glasa Istre)
Na današnji dan, 24. svibnja 1997. godine, u Puli je preminuo Josip Kopinič (Radoviči kraj Metlike, Slovenija, 18. veljače 1911. – Pula, 24. svibnja 1997.), dugogodišnji direktor pulskog brodogradilišta Uljanik i jedna od najutjecajnijih osoba jugoslavenske brodograđevne industrije druge polovice 20. stoljeća.
Kopinič je tijekom života obnašao niz političkih i gospodarskih funkcija, a njegov profesionalni put vodio ga je od partijskog aktivizma i međunarodnih političkih misija do vrha jugoslavenske industrije.
Član Komunističke partije Jugoslavije postao je još 1932. godine. Studirao je ekonomiju u Moskvi, a između 1932. i 1934. školovao se na Komunističkom sveučilištu narodnih manjina Zapada. Sudjelovao je i u Španjolskom građanskom ratu kao izaslanik Josifa Staljina te djelovao kao predstavnik Komunističke internacionale za Balkan.
Od ratnog ilegalca do državnog dužnosnika
Tijekom Drugoga svjetskog rata djelovao je od 1941. do 1943. u okupiranom Zagrebu, nakon čega se pridružio slovenskim partizanima. Po završetku rata postao je član Centralnog komiteta KPJ te radio u Ministarstvu vanjskih poslova FNRJ.
Bio je trgovinski ataše u Turskoj od 1947. do 1948., a potom je do 1950. djelovao u Ministarstvu saobraćaja FNRJ. Nakon političke i diplomatske karijere prelazi u gospodarstvo, gdje će ostaviti najdublji trag.
Godine 1951. imenovan je ravnateljem Brodosplita, a već godinu kasnije preuzima upravljanje splitskim poduzećem "I. Marinković". Iste 1952. dolazi na čelo pulskog brodogradilišta Uljanik, kojim upravlja sve do 1964. godine.
Modernizator pulskog brodogradilišta
U razdoblju njegova vodstva Uljanik je prošao kroz snažnu modernizaciju i razvoj, unatoč tada vrlo teškim gospodarskim i tehnološkim uvjetima. Kopinič je uveo tehnološke novine u gradnju velikih brodova potpuno zavarene konstrukcije te snažno poticao industrijsko širenje brodogradilišta.
Unatoč brojnim otporima, uspio je pokrenuti Uljanikovu tvornicu sporohodnih brodskih dizelskih motora, kao i tvornicu brodske elektroopreme. Posebno važnim smatra se i ugovor o gradnji 40 trampera za tadašnji SSSR, što je predstavljalo jedan od najvećih poslova u povijesti pulskog škvera.
Nakon odlaska iz Pule postavljen je za upravitelja Jadranbroda, udruge jugoslavenske brodograđevne industrije, a potom i ljubljanskog Litostroja.
Iako je njegova politička biografija i danas predmet različitih interpretacija, Josip Kopinič ostao je upamćen kao jedan od ključnih ljudi razvoja pulske brodogradnje i industrijalizacije poslijeratne Istre.
