(Arhiva GI/Milivoj Mijošek)
Nedavno je potpisan ugovor za rekonstrukciju lukobrana u luci Pula, kapitalnog projekta od strateškog značaja ne samo za Pulu, već i za cijelu Istarsku županiju. Više o svemu saznajemo u razgovoru s Daliborom Brnosom, ravnateljem Županijske lučke uprave Pula.
- Svjedoci smo zaista povijesnog trenutka jer nakon 111 godina projekt rekonstrukcije lukobrana u luci Pula konačno ide u realizaciju. Procijenjena vrijednost projekta je 26,9 milijuna eura od čega su 18,3 milijuna eura bespovratna EU sredstva, dok je ostatak sufinanciran od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Istarske županije.
Bespovratna EU sredstva su osigurana u sklopu Connecting Europe Facility programa. Zanimljivo je da smo mi prva županijska lučka uprava koja je uspješno aplicirala i povukla sredstva iz ovog programa. To je inače program za velike državne lučke uprave, ceste, željeznice… Bilo je više od 400 prijava, a prošlo ih je svega 130 od čega tri iz Hrvatske.
Uspješno smo proveli sve postupke javnih nabava, te 10. listopada 2025. potpisali ugovor o izvođenju radova s odabranim izvođačem, tvrtkom POMGRAD Inžinjering d.o.o. iz Splita. Uvođenje izvođača u posao će biti 10. studenog 2025. i od tada počinje teći rok za izvršenje radova koji iznosi 20 mjeseci, što znači da bi radovi trebali trajati do srpnja 2027. godine.
Prema terminskom planu kojeg smo dobili od izvođača, do kraja ove godine će biti napravljene pripremne radnje, izvedbeni projekt, 3D snimak postojećeg stanja te mobilizacija strojeva i opreme. Značajniji radovi će krenuti početkom iduće godine.
Što konkretno znači rekonstrukcija lukobrana za pomorski promet u pulskoj luci?
- Riječ je o strateškom infrastrukturnom projektu koji se planira gotovo od osnutka Županijske lučke uprave Pula. Rekonstrukcijom će se povećati strukturna čvrstoća lukobrana i osigurati bolja zaštita pulskog zaljeva od valova i nevremena. Povećat će se i sigurnost pomorskog pristupa za teretna, putnička i rekreativna plovila, omogućiti učinkovitije i sigurnije operacije u luci, čime se jača njezina uloga kao gospodarskog i prometnog središta regije. Projektom će se postojeća dva kraka lukobrana spojiti u jednu funkcionalnu cjelinu što će znatno poboljšati i zaštitu akvatorija. Poboljšani lukobran značajno će unaprijediti sigurnost, funkcionalnost i otpornost luke Pula dajući joj novu razinu zaštite od nevremena i poboljšavajući uvjete za sve putnike, teretni promet i nautičare.
Rekonstrukcija lukobrana svakako predstavlja preduvjet za buduće investicije u pulskoj luci. Jedna od takvih investicija je i izgradnja terminala za pomorski putnički promet na Vallelungi u Puli. Županiijska lučka uprava Pula je izradila studiju izvedivosti i analizu troškova i koristi, uz ostalu popratnu dokumentaciju još 2015. godine. Projekt je na listi strateških projekata Republike Hrvatske.
Tijekom 2021. godine napravili smo novo idejno rješenje te financijsku i ekonomsku analizu projekta. Procijenjena vrijednost projekta je 130 milijuna eura, a procijenjeno trajanje projekta je četiri godine. Planirano financiranje je kombinacija bespovratnih EU sredstava i javno-privatnog partnerstva.
Novo idejno rješenje predviđa multifunkcionalni terminal za prihvat do dva plovila istovremeno. Okoliš je zamišljen kao urbani park uz 20.000 četvornih metara podzemnog parkinga. Terminal bi bio fleksibilan i prilagodljiv te bi se mogao koristiti i u svrhu konferencijskih dvorana ili npr. kao dvorana za održavanje koncerata. Projekt je u skladu sa strategijom zelene tranzicije te predviđa cold ironing odnosno priključenje broda na obalni izvor električne energije. Također predviđa korištenje solara i energije vjetra te inovativne načine gospodarenja otpadom.
Cilj je da Pula zbog svog geografskog položaja i dobre prometne povezanosti postane home-port odnosno ukrcajna luka za kruzere. Time bi se ostvarili brojni multiplikativni efekti na gospodarstvo ne samo grada Pule nego i Istarske županije. Osim toga, produljila bi se turistička sezona i pojačao brend Pule i Istre kao turističke destinacije. Međutim, potrebna su i značajna ulaganja u popratnu infrastrukturu te čvrsta suradnja i koordinacija svih dionika.
Možete li izdvojiti još neke projekte koji su trenutno u tijeku, ili pak se planiraju uskoro?
- U pulskoj luci trenutno je u tijeku projekt izgradnje prve od četiri planirane zgrade na rivi. Na to će se nadovezati projekt rekonstrukcije i dogradnje nove obale od servisnog platoa do uvale Mandrač kao i proširenje kapaciteta lučice Mandrač sa 60 novih komunalnih vezova. Novom obalom će se, između ostalog, poboljšati pristupni put do linijskih putničkih brodova.
Trenutno je također u tijeku i prva faza projekta Luka Verudela čime se povećava kapacitet luke otvorene za javni promet Bunarina za dodatnih 60 komunalnih vezova.
Od ostalih većih projekata koje planiramo, možemo izdvojiti projekt dogradnje i uređenja luke Fažana za koji smo ishodovali lokacijsku dozvolu, te je trenutno u izradi glavni projekt. Također, trenutno je u izradi idejni projekt za dogradnju i uređenje luke Kuje u Ližnjanu. Osim povećanja lučkih kapaciteta, ovim projektima će se značajno poboljšati sigurnost, otpornost i održivost luka.
Koliko je iskorišten potencijal putničkog pomorskog prometa u Puli? Je li potreban dodatan razvoj ostale prometne infrastrukture da bi takav vid putovanja bio funkcionalniji?
- Luka Pula kao najznačajnija morska luka u Istri te destinacija koja je i kulturni centar Istre s bogatom poviješću još od rimskog doba, a ima i dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma sigurno je da njen potencijal nije iskorišten do kraja, niti će uvijek do kraja biti. Trenutno u Puli imamo oko 65.000 putnika u linijskom prijevozu. Jedna je sezonska linija prema Veneciji, dok je druga cjelogodišnja linija Pula - Unije - Susak - Mali Lošinj - Ilovik - Silba - Zadar. Što se tiče kruzera, trenutno imamo oko 25 ticanja godišnje s oko 5.000 putnika.
Prema zadnjoj Studiji održivog razvoja kruzing turizma procijenjeni maksimalni održivi istovremeni prihvat putnika u luci Pula za kruzere je procjenjen na 4.000 - 5.000 putnika. Uzevši u obzir te brojeve, mišljenja sam da luka Pula i grad Pula imaju veliki potencijal postati važna polazna luka za kruzing kompanije. Stoga se u luci Pula planiraju značajna ulaganja u razvoj putničkog pomorskog prometa, posebice kroz izgradnju novog putničkog terminala i razvoj kruzing turizma. Trenutno je u izradi i Master plan razvoja luka pod ingerencijom županijske lučke uprave Pula koji izrađuje Pomorski fakultet u Rijeci. Plana koji će nakon provedene analize postojećeg stanja lučkih kapaciteta te ocjene u vidu trenutnog zadovoljavanja potreba postojećim kapacitetima definirati procjenu odgovarajućih razvojnih potreba u lukama, odnosno u pogledu zadovoljavanja kvalitativnih standarda u luci. Nakon provedenih analiza i konzultacija izvršitelji će prezentirati i prijedloge koncepta razvoja i mjera unaprjeđenja luka.
Županijska lučka uprava Pula kontinuirano sudjeluje u projektima s ciljem poboljšanja putničkog prometa i iskustva samih putnika. Jedan od takvih projekata je CROSSCONNECT koji za cilj ima poboljšanje intermodalne mobilnosti putnika. U sklopu ovog projekta, zajedno s pulskim javnim prijevoznikom tvrtkom Pulapromet, početkom rujna ove godine Pula je dobila prvi električni autobus. Njegovo novo stajalište upravo je u luci, kao i brza punionica te suvremeni ekran s vremenom prometovanja. Na ovaj način naša luka, a zatim i putnici, povezani su s ostalim prometnim čvorištima (autobusnim i željezničkim kolodvorom), ali i centrom grada, Općom bolnicom Pula i trgovačkim centrom. Osim toga, u sklopu projekta ugradili smo dva para kontejnera za recikliranje otpada s prešom na solarni pogon kako bismo doprinijeli ciljevima ozelenjavanja i smanjenja CO2.
Slični projekti koje smo dosad proveli su i AdriGreen, kojim su se unaprijedile ekološke performanse te poboljšala povezanost pomorskih i zračnih luka Italije i Hrvatske s ostalim vidovima prijevoza u vrijeme ljetne sezone. Zanimljiv projekt je i Danova Next s ciljem poboljšanja pristupačnosti prijevoza u dunavskoj regiji za sve osobe s invaliditetom. U sklopu ovog projekta olakšavamo pristup luci i informiranje slijepim i slabovidnim osobama te invalidima, te također educiramo vlastite djelatnike u postupanju s tim osobama.
Rado se odazivamo ovakvim aktivnostima jer nam omogućuju razmjenu znanja, iskustava te najboljih praksi s drugim lučkim upravama, zračnim lukama i javnim prijevoznicima iz Istre i Hrvatske. To je jedini način da budemo još bolji u svemu što radimo na korist svih naših korisnika.
Koji su glavni prioriteti u razvoju luke i lučke infrastrukture kroz narednih nekoliko godina?
- U Republici Hrvatskoj, što se tiče razvoja luka i lučke infrastrukture luka od županijskog i lokalnog značaja, postoji Studija koja direktno pokriva navedenu tematiku, a radi se o Nacionalnom planu razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja koji je izradio Pomorski fakultet u Rijeci. Nacionalni plan je u osnovi dokument koji na sustavan i cjelovit način sagledava potrebe pomorsko-putničkog prometnog sustava županijske i lokalne razine te daje smjernice razvoja za buduće razdoblje. Ono što kod ovog plana je potrebno nužno mijenjati je njegova nadopuna jer je isti izrađen 2014. godine.
Od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture se periodično, svake tri godine, donosi Investicijski plan razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske koji ustvari predstavlja popis projekata koji se mogu realizirati ako se skupi potrebna dokumentacija i osiguraju financijska sredstva. Istarska županija također ima strateški plan razvoja lučke infrastrukture. Provedba strateškog plana odvija se kroz godišnje programe rada županijskih lučkih uprava. Ono što je nužno napraviti je Akcijski plan koji će za svaku županiju pa tako i Istarsku utvrditi točan smjer razvoja svake pojedine luke, nužne investicije i dinamiku ulaganja kako bi se realno i odgovorno pratile stvarne potrebe. Navedeni plan bi trebao osigurati nacionalnu, regionalnu i lokalnu usklađenost u pogledu prioriteta investiranja, posebice imajući na umu dostupnost europskih financijskih instrumenta.
No, moram napomenuti da prema mom vlastitom iskustvu je nužna i pojedinačna inicijativa svakog korisnika tj. svake lučke uprave Istarske županije, a u tom smislu je potrebna promocija mogućnosti, tehnička pomoć i koordinirano djelovanje s razine županijske, ali i nacionalne vlasti. Jer samo na taj način ćemo omogućiti jedinstven razvoj ukupnog priobalnog područja imajući u vidu socio-ekonomske potrebe stanovništva i gospodarstva tog kraja. Što se tiče Županijske lučke uprave Pula, rekonstrukcija lukobrana je projekt koji će u naredne gotovo dvije godine biti i ostati glavni prioritet. Također, kontinuirano radimo na razvoju, modernizaciji i odžavanju lučke infrastrukture, kao i povećavanju lučkih kapaciteta i broja komunalnih vezova.
Po pitanju turizma, Istra je primarno auto destinacija. Postoje li možda planovi da se rastereti cestovni promet te turiste i putnike preusmjeri na pomorski?
- Trenutno razmatramo mogućnosti povezivanja Pule s ostalim lučkim područjima Županijske lučke uprave Pula poput Fažane, Medulina, Ližnjana kako bi tijekom turističke sezone rasteretili cestovni promet te prevozili turiste i lokalno stanovništvo morskim putem. Osim što bi rasteretili cestovni promet, smanjila bi se potreba i za parkirališnim mjestima kojih tijekom turističke sezone uvijek nedostaje. Iako je još uvijek sve na razini ideje, postoji mogućnost da već za iduću turističku sezonu testno povežemo Pulu i Fažanu na način da nekolio puta dnevno prevozimo putnike u oba smjera. Vožnja bi trajala 40-ak minuta u jednom smjeru.