(Foto: iStock)
Trendovi u fitnessu stalno se mijenjaju, od novih grupnih treninga do specifičnih metoda vježbanja koje obećavaju brze rezultate. Ipak, prema stručnjacima, najučinkovitije aktivnosti često su upravo one najjednostavnije.
Do tog zaključka došla je i I-Min Lee s Harvard Medical School, koja ističe da redovita tjelesna aktivnost može imati snažan utjecaj na zdravlje, pa čak i veći od nekih lijekova.
Prema preporukama stručnjaka, već tridesetak minuta kretanja dnevno može imati značajan učinak na zdravlje.
Nije nužno odlaziti u teretanu niti pratiti kompleksne programe treninga. Ključ je u redovitosti i odabiru aktivnosti koje su održive dugoročno.
Takve aktivnosti mogu pomoći u kontroli tjelesne težine, poboljšanju ravnoteže i pokretljivosti, jačanju kostiju te smanjenju rizika od brojnih bolesti.
Plivanje se smatra jednim od najboljih oblika vježbanja jer istovremeno aktivira cijelo tijelo, a pritom ne opterećuje zglobove.
Zahvaljujući uzgonu vode, pokreti su lakši i sigurniji, što ovu aktivnost čini pogodnom i za osobe s bolovima u zglobovima.
Osim fizičkih koristi, plivanje može pozitivno utjecati i na mentalno zdravlje.
Ova kineska disciplina kombinira kretanje i opuštanje te se često opisuje kao meditacija u pokretu.
Sastoji se od sporih, kontroliranih pokreta koji se nadovezuju jedan na drugi, čime se poboljšavaju ravnoteža, koordinacija i koncentracija.
Posebno se preporučuje starijim osobama jer pomaže u očuvanju stabilnosti i smanjenju rizika od padova.
Iako se često podcjenjuje, hodanje je jedan od najučinkovitijih oblika tjelesne aktivnosti.
Redovite šetnje mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kolesterola, jačanju kostiju te poboljšanju raspoloženja.
Također mogu smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.
Trening snage ne mora značiti intenzivno dizanje velikih težina.
Dovoljno je koristiti lakša opterećenja kako bi se očuvala mišićna masa i snaga, koja s godinama prirodno opada.
Osim toga, mišići imaju važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine i mogu pomoći u očuvanju funkcije mozga u starijoj dobi.
Važno je pravilno izvoditi vježbe kako bi se izbjegle ozljede te postupno povećavati opterećenje.
Kegelove vježbe usmjerene su na jačanje mišića zdjeličnog dna.
Razvio ih je Arnold Kegel s ciljem pomoći ženama nakon poroda, no danas se preporučuju i muškarcima.
Izvode se tako da se mišići zdjeličnog dna naizmjenično stežu i opuštaju, pri čemu se napetost zadržava nekoliko sekundi.
Redovitim izvođenjem mogu pomoći u kontroli mokraćnog mjehura i jačanju mišića.
Bez obzira na dob i razinu kondicije, ove aktivnosti mogu pomoći u održavanju zdravlja i forme.
Ključ uspjeha nije u praćenju trendova, nego u dosljednosti i odabiru vježbi koje se lako uklapaju u svakodnevni život.