Politička platforma Možemo! Pula oglasila se povodom uklanjanja desetljećima starih stabala ispred Doma za starije osobe na Verudi, ocjenjujući zahvat "logički i moralno pogrešnim". Smatraju da se pod izlikom uređenja parka čini trajna šteta javnom zelenilu te da su starija stabla nenadomjestiva.

Iz Možemo! poručuju da su takvi zahvati sve češći na županijskim lokacijama te podsjećaju na nedavnu sječu u krugu bivše Mornaričke bolnice i u dvorištu Centra Klik. Traže jasne odgovore tko je odobrio uklanjanje stabala, na temelju kojih stručnih mišljenja i zašto njihova zaštita nije bila obvezujući uvjet.

(Snimio Ivica Cerovac)

Ističu kako srušena stabla nisu bila "smetnja", nego vrijedan element mikroklime: pružala su duboku sjenu, smanjivala buku i ublažavala toplinske otoke. Od Grada Pule očekuju aktivaciju Zelenog katastra kao stvarnog alata zaštite drveća, a od Županije nultu toleranciju na nepotrebne sječe i uvođenje pravila "no net loss" krošnji u svim budućim projektima.

Županija odgovara: "Riječ je o sigurnosti, zakonitim procedurama i planskoj sadnji autohtonih vrsta"

Nakon što se o temi povela šira javna rasprava, oglasila se i Istarska županija, čije priopćenje prenosimo u cijelosti:

Istarska županija kontinuirano ulaže milijune eura u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, a upravo su projekti poput dogradnje i rekonstrukcije Doma za starije osobe "Alfredo Štiglić" Pula, uređenja objekta bivše Mornaričke bolnice u stambenu zgradu za deficitarni kadar te izgradnje Centra KLIK Pula – investicije od iznimne društvene važnosti. Riječ je o kapitalnim ulaganjima kojima Županija rješava goruće probleme, poput nedostatka smještajnih kapaciteta za naše starije sugrađane i kroničnog manjka zdravstvenog kadra, te unapređuje strukovno obrazovanje stvarajući uvjete za modernu i konkurentnu nastavu.

(Snimio Ivica Cerovac)

Odgovorna uprava dužna je donositi odluke koje ponekad nisu jednostavne, ali su usmjerene isključivo prema većem dobru i stvarnom unapređenju kvalitete života naših sugrađana. Županija ne donosi proizvoljne odluke o rušenju stabala, niti je ikada vodila politiku koja bi bila protiv prirode. Stoga, u potpunosti odbacujemo tvrdnje o nekontroliranom ili nelogičnom uklanjanju drveća jer se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom, na temelju projektne dokumentacije, uz poštivanje sigurnosnih standarda i s ciljem stvaranja kvalitetnog, sigurnog i dugoročno održivog javnog prostora za građane.

Kod ovakvih projekata izrađuje se projektna dokumentacija, koja je viši stupanj i obuhvaća sve teme, uključujući analizu postojećeg stanja vegetacije, krajobrazna rješenja i obvezujuće tehničke uvjete. Elaborati služe kao podloga za izradu projekta, a ne kao završni akt. Završni i mjerodavni dokument je projekt, koji je izrađen u skladu sa svim zakonskim propisima.

Prema Zakonu o gradnji i pratećim propisima, svaki javni objekt mora imati dovoljan broj parkirnih mjesta, osigurane protupožarne pristupe, zone evakuacije i površine za okupljanje korisnika u slučaju požara. Te obveze tehnički je nemoguće ispuniti na lokacijama koje su bile prekrivene neplanski izraslom vegetacijom, osobito alepskim borom, uzimajući u obzir visinske razlike i pristup osobama smanjene pokretljivosti.

(Snimio Zoran Oljača)

Nadalje, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve češćim, snažnim pijavicama koje ruše stabla, osobito alepske borove plitkog korijena, kao i povećanoj učestalosti urbanih požara. Alepski bor je među najzapaljivijim vrstama u mediteranskom pojasu i predstavlja ozbiljnu opasnost za korisnike objekata, kao i prijetnju postojećim i novim zgradama, zbog mogućnosti prenosa požara, a postoji i rizik od padanja stabala na prometnice, javne površine i objekte. Zbog toga njegova prisutnost uz javne objekte, škole, domove za starije i zdravstvene ustanove predstavlja neprihvatljiv sigurnosni rizik.

Alepski bor je uvozna i vrlo invazivna vrsta koja raste brzo, nepravilno i u svim smjerovima. Iako ima visoku ekološku prilagodljivost, nije idealan kao trajni, urbani zeleni fond. Koristi se isključivo kao prva faza pošumljavanja kamenitih i zapuštenih terena, odnosno kao privremena vegetacija prije prave, planske sadnje mediteranskih autohtonih vrsta, najčešće hrastova, koje čine stabilan i dugoročan zeleni fond. Istarska županija provodi plansko uređenje i zamjensku sadnju vrijednih, trajnih mediteranskih vrsta. Konkretno, kod Doma za starije osobe "Alfredo Štiglić" Pula postojećih 10 zdravih, velikih maslina privremeno je preseljeno i po dovršetku radova bit će vraćene, a projektom je predviđena sadnja 9 novih stabala: Celtis australis (ladonja), Quercus ilex (hrast crnika) i Tilia platyphyllos (velelisna lipa), te dodatnog niskog raslinja koje će biti raspoređeno u okolišu objekta.

Uklanjanje nekontrolirane vegetacije nije devastacija prostora, već preduvjet planskog uređenja i sadnje dugovječnih, autohtonih i stabilnih vrsta koje čine trajnu zelenu infrastrukturu i doprinose kvaliteti života, poručuju iz Županije.

Povezane vijesti

• Ove godine planira se početak provođenja treće faze projekta: U Društveni centar Pula u pet godina uloženo DVA MILIJUNA KUNA
• "OVO JE KAO NAŠE DRUŠTVO. RASULO!": Robna kuća na Verudi je poluprazna, pokretna vrata ne rade već 15 dana
• Komunalni redari obišli zapuštenu zgradu: ROBNA KUĆA NA VERUDI JE NEOPASNA